Savjet slavnog urednika: ‘Bacite oko na bakine police, tamo se krije blago kojeg niste ni svjesni!‘
Odmalena je bio okružen knjigama jer su mu roditelji stvarali knjige; otac ih je prevodio, a majka najprije lektorirala, a potom i pisala
On ima dva imena, ali i dva zanimanja. Zagrepčanin Vid Jakša Opačić ima 43 godine i karijeru kao književni urednik i autor. Radi već skoro 20 godina u prestižnoj izdavačkoj kući Mozaik knjiga i za to vrijeme uredio je 250 knjiga, napisao i objavio dvije knjige, a piše i treću. Kod kuće, među svoje troje djece, Opačić je poznat kao najbolji pripovjedač bajki, a među kolegama iz struke poznat je kao jedini urednik luksuznih izdanja u Hrvatskoj.
Zašto je jedini i što su uopće luksuzna izdanja, objasnio nam je u intervjuu.
– Luksuz je oduvijek bio, a vjerujem da će i nastaviti biti, zanimljiv određenom broju ljudi. Ako postoji u nekim drugim sferama, poput arhitekture, automobilske industrije, pa i prehrane, zašto ne bi postojao i u izdavaštvu? – retorički se pita Opačić.
Luksuzna izdanja objavljuju se diljem svijeta i sastavni su dio nakladničkih programa svih značajnijih izdavačkih kuća. Ono što neku knjigu čini luksuznom prvenstveno je cijena izrade. Dakle, riječ je o naslovima kod kojih se pomno biraju materijali, poput vrste papira, kožom presvučenih korica, nerijetko pozlate ili na rubovima knjige ili kao ornamenta na naslovnici itd. Takve se knjige uvezuju ručno, pa sama proizvodnja traje daleko dulje nego kod klasičnih knjiga. Vrlo se često takve knjige tiskaju u vrlo malim nakladama – po 100, 200 ili 300 primjeraka – čime su zanimljive kolekcionarima jer s vremenom postaju traženije i još više dobivaju na cijeni.
– U Mozaiku knjiga se trudimo da u takve okvire uvrstimo i zanimljive sadržaje, nešto što će kupci moći prenositi na generacije koje dolaze jer svako takvo luksuzno izdanje ima kaligrafsku posvetu i svaka je takva knjiga zavedena pod zasebnim rednim brojem, čime se postiže svojevrsna unikatnost izdanja. Zato smo dosad pripremili luksuzna izdanja nekih naših izuzetno vrijednih knjiga iz povijesti književnosti, poput “Misala kneza Novaka” iz 1368. godine i “Misala po zakonu rimskog dvora” iz 1483. godine, prve knjige tiskane na hrvatskom jeziku. Povodom 30. godišnjice hrvatske samostalnosti objavili smo kapitalno djelo “Temelji Hrvatske”, a za koji dan stižu nam i sjajni “Utemeljitelji Hrvatske”, knjiga koja će predstaviti upravo one osobe iz naše prošlosti koji su bili prvaci u kulturnim, društvenim i političkim promjenama – objasnio nam je Opačić.
Čovjek koji uistinu živi književnost
Bavi se dosta jedinstvenim i sveobuhvatnim, čak i pomalo neobičnim poslom. U razgovoru s Opačićem ubrzo shvatite da ne može baš svatko uređivati ovako luksuzna izdanja ili, pak, enciklopedijska, putopise, biografije, monografije… Moraš biti poseban tip čovjeka; uistinu živjeti književnost. Iako je po struci profesor povijesti i geografije, Opačiću je izdavaštvo od malih nogu, čini se sudbinski, bilo predodređeno.
Odmalena je bio okružen knjigama jer su mu roditelji stvarali knjige; otac ih je prevodio, a majka najprije lektorirala, a potom i pisala. Samim time etape u proizvodnji knjige vrlo su mu bliske. Svoju karijeru u Mozaiku knjiga započeo je još u studentskim danima, sada već davne 1999. godine kao vanjski suradnik na nekim velikim geografskim naslovima, poput “Velikog atlasa Hrvatske” i “Država svijeta”. Nakon diplome je dvije godine radio kao učitelj povijesti i geografije u Zagrebu i Topuskom, a onda je 2006. godine prihvatio poziv iz Mozaika knjige i priključio se uredničkom timu. Posljednje dvije-tri godine odgovorni je urednik programa koji obuhvaća enciklopedije, publicistiku i priručnike za djecu.
– Prvenstveno sam urednik, a na autorske izlete vukla me znatiželja i svako autorsko djelo došlo je u neko logično vrijeme. Tako sam “Nezaboravne izlete Hrvatskom” napisao 2012. godine, u doba kad sam imao dovoljno vremena da obilazim Hrvatsku uzduž i poprijeko. “Hrvatske znamenitaše” napisao sam ove godine, želeći djeci, pa i svojoj, otkriti barem ono najosnovnije o tridesetak ponajvećih velikana iz naše prošlosti. Najnoviji izazov, koji planiram realizirati sljedeće godine, bit će mi “Hrvatski sportaši” – najavljuje ovaj zaljubljenik u knjige koji ni ne broji koliko knjiga posjeduje kod kuće na policama.
– Brojao sam samo kutije kad smo prije pet godina selili u novi stan. Tad je bilo 36 povećih kutija knjiga, a u međuvremenu se taj broj bitno povećao – smije se Opačić.
Na poslu u Mozaiku knjiga uživa kao i kod kuće jer, kaže, prije 2-3 godine došli su mladi kolege i kolegice koji su unijeli neku novu, pozitivnu energiju.
– Moram priznati da sam im s veseljem prenosio znanje i iskustvo koje sam stjecao godinama. Budući da iz godine godinu rastemo, a broj naslova u našem nakladničkom planu prati te trendove, i naša se redakcija u međuvremenu povećala. Sad funkcionira na jednom odličnom spoju iskustva, mladenačkog poleta i kreativnosti – zaključio je.
Od Biblije do društvenih igara
Kao urednik, on pronalazi zanimljive naslove, s velikim tržišnim potencijalom i predlaže ih svojim kolegama iz prodaje. No, radi i na izvornim naslovima, kod kojih sadržaj i koncept razrađuje s autorima koje treba okupiti. Usto, Opačić angažira i druge suradnike na knjizi poput lektora, ilustratora, fotografa i drugih te nadzire njihov rad. Prije grafičke pripreme knjige uređuje napisane tekstove, a po slanju knjige u tisak kontrolira njezinu ispravnost. Zatim po dolasku knjige na skladište sudjeluje u promotivnim aktivnostima.
Dosad je uredio nekoliko luksuznih izdanja poput Biblije, objavljene još prije 15 godina, preko enciklopedija o svemiru, Zemlji, oceanima, znanosti, povijesti, zdravlju, glazbi i drugim temama, pa do brojnih tzv. nacionalnih projekata. Uredio je brojne priručnike za odrasle i djecu, imao je i nekoliko izleta u beletristiku, a sudjelovao je i u nastanku društvene igre “Upoznajmo Hrvatsku”.
– Moram priznati da su mi knjige koje stvaramo iz temelja oduvijek bile izazovnije od prijevodnih knjiga. Iako i među njima ima naslova koje sam uredio s velikim užitkom. Ipak, možda sam najponosniji na seriju tzv. nacionalnih projekata, koju smo pokrenuli još prije 12-13 godina i u sklopu koje smo dosad objavili 25 sjajnih monografija. Riječ je o knjigama u kojima smo čitateljima otkrivali prirodnu i kulturnu baštinu Lijepe Naše, ali i njezine poznate i manje poznate stanovnike – objašnjava.
Koliko su Hrvati načitani?
Kao dobro upućeni insajder, Opačić tvrdi kako je naša izdavačka scena prilično jaka, ali i tematski šarolika. I dok se neki izdavači fokusiraju na određeni tip knjiga, primjerice, na biografije pop-ikona ili na priručnike za samopomoć, Mozaik knjiga je sve ovo vrijeme prepoznatljiv kao sveobuhvatan, obiteljski nakladnik koji u svojoj ponudi ima najširi spektar naslova. Za svakoga ponešto. Istina je da enciklopedije i monografije možda nisu više toliko zastupljene kao što su bile prije 15-ak godina jer postoje internetske enciklopedije koje su donekle odvratile mlađu populaciju od tiskanih izdanja.
– S druge strane, nikad nije bila tolika eksplozija biografija i putopisa. Danas svaka iole poznata osoba ima svoju biografiju ili autobiografiju, a ljudi koji putuju svijetom, makar nemali većega literarnog dara, ali imaju sljedbu na društvenim mrežama, napisat će tražene putopise. Očito je da takva forma privlači određen broj čitatelja – smatra Opačić.
Unatoč tome, izgleda da Hrvati nisu baš skloni uživanju u dobroj knjizi.
– Teško je generalizirati, no ako je vjerovati nedavnom istraživanju prema kojem više od polovine stanovnika Hrvatske u godinu dana nije pročitalo ni jednu knjigu, onda ne bih mogao reći da smo naročito načitan narod. S druge strane, svake se godine iznova ugodno iznenadim kad na Interliberu vidim izuzetno velik broj posjetitelja. Ove ih je godine bilo više od 120.000 i nitko nije otišao kući praznih ruku. To ohrabruje, kao i pokušaji manifestacija poput Noći knjige koje se trude potaknuti ljude da više čitaju. Pozitivnim ocjenjujem i kampanje koje djeci objašnjavaju da je čitanje jako važno. Jer oni su ta generacija zbog kojih će neka nova istraživanja o čitanju pokazati pozitivne trendove – ističe Opačić.
Dobra knjiga je najbolja investicija
Kvalitetna knjiga zapravo je dugoročno sjajna investicija. Uvijek će biti na cijeni, a nekih epohalnih knjiga sjećat ćemo se desetljećima, pa čak i stoljećima. Primjerice, svakome tko se ikad bavio knjigama u kojima se obrađuju biografije slavnih ličnosti u ruke je, kaže Opačić, kad-tad došla knjiga “Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925. – 1925.”.
– Knjiga objavljena povodom tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva uskoro će proslaviti stoti rođendan, a i danas je, ako ne možda aktualna, itekako vrijedna i zanimljiva. Takve stare knjige danas se teško pronalaze i po antikvarijatima, a samim time što postaju raritetne cijena im dodatno raste – objašnjava. Bacite oko na bakine police s knjigama, možda se tamo krije blago kojeg niste ni svjesni.
U istom tonu, ovih blagdana, najbolje je pokloniti upravo – knjige.
– Postoje neka uvriježena mišljenja o tome koji spol čita koji tip knjiga, no nisam jedan od onih koji je sklon takvim predrasudama. Jednostavno, ako je knjiga kvalitetna i zanimljiva, čitat će ju svi. Primjerice, putovati vole i muškarci i žene, pa će knjiga “Ugodan vikend!” biti savršen izbor jer donosi prijedloge kamo ići za svaki vikend u godini, a uz sjajnu zbirku putopisa “Gdje misli nestaju” Damira Šanteka posjetit ćete neka uistinu posebna i često vrlo nedostupna mjesta diljem svijeta. Roditeljima koji žele razveseliti svoju djecu preporučio bih novi naslov slavne J. K. Rowling “Božićni Praščić” – savjetuje Opačić koji će i sam za bližnje pod bor staviti knjige, iako u njih nikad ne piše posvetu.
– Pa poklone pod bor donosi Djed Mraz, zar ne? – smije se Opačić.
Izvor: Jutarnji list
Foto: Ivana Grgić/Cropix