PRAŠINA KOJA PADA SA SNOVA – ROMAN
PRAŠINA KOJA PADA SA SNOVA – ROMAN
ROMAN INSPIRIRAN PRIČOM AUTOROVE BAKE
Prašina koja pada sa snova – Louis de Bernieres
Kucnite u Google tražilicu naslov “Mandolina kapetana Corellija”. Izbacit će Vam pregršt članaka, a u svakom će se naglasiti da je ovaj roman jedan od najutjecajnih modernih romana. Četrdeset i osam čitalačkih grupa diljem Velike Britanije svrstalo je taj roman u petnaest najznačajnijih modernih romana.
Ta me informacija obradovala – u rukama sam imala novu knjigu istog autora zanimljiva naslova: Prašina koja pada sa snova. Naslov koji vas u trenutku učini nostalgičnim, melankoličnim, ali pomalo i razboritim u stilu: s mojih snova prašina neće padati!
Ali, da. To je život.
Zanimljiva je i činjenica da je roman inspiriran pričom autorove bake – što svakako ostavlja trag još jedne emocije – neizvjesnosti i tuge.
No, nemojte da vas moj uvodni dio obeshrabri. Život nije crn, a roman inspiriran životom također.
Louis De Bernières autor je bestselera Mandolina kapetana Corellija, koji je 1995. godine osvojio nagradu Commonwealth Writer’s Prize za najbolju knjigu, a po kojem je 2001. snimljen film s Penélope Cruz i Nicolasom Cageom. U novom romanu autor se ponovo susreće s posljedicama krvavog i opakog rata i ovom epskom pričom još jednom potvrđuje svoj status jednog od ponajboljih romanopisaca 20. stoljeća.
Kraj je viktorijanskog doba u Engleskoj, a zlatno doba kralja Edvarda označava jedno idilično razdoblje. Rosie McCosh i njezine tri vrlo različite sestre (Christabel, Ottilie i Sophie McCosh, kćeri burzovnog mešetara Hamiltona McCosha i njegove supruge) odrastaju u ekscentričnom domu u Kentu, između dječaka obitelji Pitt (Daniela i Archieja) s jedne i dječaka obitelji Pendennis (Sidneya, Alberta i Ashbridgea) s druge strane. Ali, njihove dane dječjih pustolovina zasjenjuje početak rata, koji će ih zadesiti na ulasku u odraslu dob.
Planovi koje su imali, želje koje su odmalena kovali, ideje kojima su se veselili odjednom su postale potpuno nebitne. Strašni događaji promijenili su svijet, a u likovima izmijenili štošta.
Rat je završio – Rosein zaručnik Ashbridge je poginuo, sestre su se posvetile brizi za bolesnike i stradale, a Christabel je postala fotografkinja u ratu, dok se nespretna Sophie, vozačica u ratu, upoznala sa svećenikom Fairheadom što je rezultiralo velikom ljubavlju.
Stvari su se drastično promijenilo – taj nagli korak dalje koji je svijet globalno učinio dvadesetih godina prošlog stoljeća bio je neizbježan, a povukao je za sobom niz mjera. Kako nakon tragedija, stradavanja, uništavanja, patnje, uživati u plesovima, balovima, finoj hrani, glazbi i književnosti? Kako nastaviti kao da se ništa nije dogodilo, a s druge strane, zašto breme krvoločnog rata vući dalje kad je napokon završilo?
Jedino što im je preostalo je bilo sljedeće: živote moraju nastaviti, svoje novo mjesto u svijetu pronaći i zauzeti nove uloge. Što se od ruševina starog svijeta može novo sagraditi? Društveni sloj kojem su pripadali više ne postoji, a bez statusa koji ih je utvrđivao – koliko smisla ima poštivati određene norme? Stoga, neke uloge koje će sestre zauzeti i ne pristaju djevojkama iz uglađenog društva.
Zanimljivi pristup temama iz različitih perspektiva stvara radnju koja se poigrava s čitateljevim nagađanjima i strahovima iz stranice u stranicu. Riječ je o romanu u kojem nema lika koji nosi životni ili književni imunitet. Stoga, utvrdit ćete i sami: priča je to o svijetu u kojem vladaju turbulentna pravila pravog života.
Ne plašeći se biti iskren, ali imajući poštovanja i prema žrtvama i samom čitatelju, Louis de Bernieres će još jednom podsjetiti da u pričama o ratu i strahotama koje donosi u ovom romanu, postoji i ona neuništiva nada koja nas toliko često drži da ne potonemo. Upravo zahvaljujući takvoj temi, otvara se jedna bitna stavka u cijeloj priči: ljubav i smrt možda jesu najveće teme ovog romana, no, između redaka ove povijesne priče utkana je i poznata tematika književnosti: gdje su religija i vjera u ovakvim povijesnim prevratima? Može li se ona sačuvati u svijetu u kojem nema vidljiva razloga da dobro pobjeđuje?
Koristeći različite glasove pripovjedača: u trećem, prvom licu, u obliku pisama, dnevničkih zapisa, pjesama i novina, autor je stvorio vrelo iznimno jakih glasova u vremenu kada se prelama jedan povijesni put i nastupa novi!
Roman vrijedan čitanja!
KNJIGU MOŽETE NARUČITI PREKO NAŠEG WEB SHOPA!