Najbolji romani za ljetno čitanje

Ljetni odmor pravo je vrijeme za čitanje. Vremena za nove priče, pustolovine i likove imamo napretek! Zaronite u nove, neistražene, nadahnjujuće svjetove naših najboljih romana koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Upitaj još jednom – Mary Beth Keane

Volite li romane Liane Moriarty ili Celeste Ng, s najnovijim naslovom „Upitaj još jednom“ autorice Mary Beth Keane zadovoljit ćete sva svoja knjiška osjetila.

Roman „Upitaj još jednom“, priča o ljubavi i otkupljenju, o vjeri i opraštanju, otkriva kako se sjećanja na djetinjstvo mijenjaju s udaljenosti odrasle dobi – kako zlikovci postaju manje prijeteći, a oni koji su se doimali nevinim odjednom kao da su manje nevini. Posrijedi je priča o tome kako, ako imamo sreću, moć ljubavi može pobijediti nasilje koje vreba ispod površine svakodnevnog života. Ovaj snažan i dirljiv roman o obitelji, traumi i ključnim trenucima u životu portretira irsko-američku manjinu u američkom predgrađu.

Autorica je djela „The Walking People“, „Fever“ i „Upitaj još jednom“ koji je prvi objavljen naslov na hrvatskom jeziku u prijevodu Aleksandre Barlović. Upravo je s tim romanom postigla najveći uspjeh. Osim osvojenih vrhova popisa najprodavanijih naslova poput New York Timesa, roman „Upitaj još jednom“ s više od 22 zemlje u kojima su se prodala prava za prijevod, bio je rekorder po broju objavljenih prijevoda za 2021 godinu.

Za svoj rad Mary Beth Keane primila je brojne nagrade i priznanja. Godine 2011. Državna književna zaklada svrstala ju je među „5 ispod 35“, a 2015. godine dodijeljena joj je stipendija John S. Guggenheim za pisanje proze. Trenutno se snimanju čak dvije serije prema njezinim romanima! Prava za ekranizaciju prodana su za naslove „Fever“ i „Upitaj još jednom“.

Žena koja je slikala kanom – Alka Joshi

„Žena koja je slikala kanom“ iz pera autorice Alke Joshi živopisan je i neodoljiv roman koji prikazuje borbu jedne žene koja traži svoje mjesto u društvu, balansirajući između tradicionalnih i modernih vrijednosti. Roman „Žena koja je slikala kanom“ otvara vrata u svijet koji je istodobno raskošan i fascinantan, bijedan i okrutan. Ova svjetska uspješnica oduševila je milijune čitatelja, što dokazuje i činjenica da je knjiga provela rekordan broj tjedana na popisima najprodavanijih romana New York Timesa, USA Todaya, Publisher Weekleya, Tortonto Stara, LA Timesa, a također je i našla svoje mjesto među knjigama koje su odabrane za čitanje u knjižnom klubu Reese Witherspoon Hello Sunshine.

Zahvaljujući produkcijskoj kući Miramax na male ekrane uskoro stiže i serija koja se snima prema ovome romanu. Glavna uloga u filmu dodijeljena je velikoj zvijezdi Freidi Pinto, poznatijoj po ulozi u Oscarom nagrađenom filmu „Milijunaš s ulice“.

Dom za neželjene djevojčice – Joanna Goodman

Dirljiv povijesni roman „Dom za neželjene djevojčice“ autorice Joanne Goodman baziran je na stvarnim povijesnim događajima iz pokrajine Quebec i životu njezine pokojne majke, a govori o čvrstoj i neraskidivoj vezi između majke i kćeri. Goodman će vas šokirati istinitom pričom o Duplessisovoj siročadi koja je šokirala cijeli svijet!

Ovaj potresni roman progovara o mračnoj prošlosti Kanade, o vremenu kada je donesen zakon prema kojem su djeca, čiji roditelji nisu u braku u Katoličkoj crkvi, uklonjeni iz obitelji i poslani u sirotište. Država je u to vrijeme plaćala određeni iznos organizaciji koja upravlja domovima, ali taj iznos se udvostručuje ako je dijete proglašeno mentalno bolesnim. Sirotišta postaju bolnice za duševne bolesti. Djecu u tim sirotištima iskorištavaju u svim pogledima – fizičkim, seksualnim, eksperimentalnim. Između 20 i 50 tisuća djece preko noći postalo je štićenicima bolnica za duševne bolesti.

„Dom za neželjene djevojčice“, u prijevodu Dragane Grozdanić, punih šest mjeseci držao je vrh liste najprodavanijih naslova The Globe & Maila, a internacionalni uspjeh postigli su i njezini ostali romani: „Harmony“, „You Made Me Love You“, „The Finishing School“ i „The Forgotten Daughter“.

Dar prošlosti – Fiona Valpy

U bestseleru „Dar prošlosti“ autorica Fiona Valpy donosi uzbudljivu priču o trima mladim ženama suočenima s nemogućim odlukama. Kako će im povijest i njihove obitelji suditi? Roman je inspiriran stvarnim povijesnim događajima i životima trima šveljama tijekom Drugoga svjetskog rata u Parizu i unuci jedne od njih u potrazi za svojim korijenima

Fiona Valpy uspješna je britanska spisateljica koja je u svojoj karijeri napisala sedam romana, a najveći uspjeh postigla je romanom „Dar prošlosti“. Ovom dirljivom pričom oduševila se kritika, ali i publika, zahvaljujući kojoj se roman našao na listama najprodavanijih naslova Washington Posta, Wall Street Journala i Amazona. Djela su joj prevedena na više od dvadeset svjetskih jezika, a na hrvatski jezik roman „Dar prošlosti“ prevela je Vesna Valenčić.

Sedam je godina živjela u Francuskoj, kad se ondje 2007. godine preselila iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ona i njezina obitelj obnovili su staru kuću u vinogradarskom kraju pokraj Bordeauxa. Sva su ta nadahnuća, zajedno s ljubavlju prema tom mjestu, ljudima i njihovoj povijesti, našla put u knjige što ih je napisala.

Moja nestala polovica – Britt Bennett

„Moja nestala polovica“ najbolja je knjiga 2020. godine prema izboru časopisa New York Times, The Washington Post, People, Time Magazine, Vanity Fair, Glamour.

Brit Bennett u prvom romanu objavljenom na hrvatskom isprepleće više niti i naraštaja obitelji, od krajnjeg američkog juga do Kalifornije, od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća, pripovijedajući priču koja je istodobno silno zanimljiva emotivna obiteljska priča i izvrsno istraživanje povijesti.

Njezin drugi roman „Moja nestala polovica“, u prijevodu Aleksandre Barlović, odmah je stigao na prvo mjesto ljestvice bestselera New York Timesa i postao veliki svjetski književni hit. Na toj se prestižnoj listi nalazi preko godinu dana. Roman razmatra trajan utjecaj prošlosti na odluke, želje i očekivanja te istražuje neke od mnogih razloga i područja u kojima ljudi katkad osjećaju poriv da ne žive životom sredine iz koje su potekli nego nekim drugim.

Osim što je „Moja nestala polovica“ jedna od omiljenih knjiga Baracka Obame, osvojila je i srca čitatelja koji su je na stranici Goodreads proglasili najboljim povijesnim romanom 2020. godine. Nakon brojnih nagrada i priznanja roman „Moja nestala polovica“ privukao je pažnju i sedme sile. Popularni HBO se morao natjecati s ponudama čak 17 suparničkih TV kuća kako bi otkupio prava za snimanje filma po ovoj knjizi!

Brit Bennett osvojila je nagradu Hopwood za kratku priču, a godine 2014. nagradu Hurston/Wright za studente spisatelje. Nacionalna knjižna zaklada dodijelila joj je nagradu 5 Under 35, a njezin prvijenac „Mothers“ bio je bestseler časopisa New York Times.

Ostale romane potražite ovdje.