Misal kneza Novaka: Luksuzno izdanje jednog od naših najvrednijih povijesnih djela
Starija je 125 godina od otkrića Amerike. Napisana je stoljeće prije izuma tiskarskog stroja, a nakon 200 godina ponovno se vraća svojim korijenima, odnosno u Hrvatsku. Svaka knjiga zaista ima svoju priču, a Misal kneza Novaka iz 1368. godine pronašao je svoj put kući. To je jedno od naših najljepših i najvrednijih rukopisnih djela koje predstavlja najvišu razinu kaligrafskog, iluminatorskog i uopće knjiškog umijeća domaćih glagoljaša te je zato iznimno važno za hrvatsku povijest.
Vlastoručno ga je na glagoljici ispisao knez Novak Disislavić kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan, a osim liturgijskih tema, u misalu su zapisani i naši prvi čakavski osmerci. Godine 1820. otkupila ga je Austrijska nacionalna knjižnica u Beču te je od tada original kod njih na čuvanju, a nakon više od 650 godina moći će se kupiti u tiskanom izdanju u Hrvatskoj.
Projekt je to, naime, Katedre Čakavskoga sabora Roč koji je prava na digitalni oblik otkupio prije dvije godine. Lani su im se priključili tim iz Mozaik knjige te Staroslavenski institut, a u prosincu bi prve tiskovine trebale ugledati svijetlo dana. Izdavački je to pothvat godine, a veličanstvena će se knjiga pak tiskati u svega od 100 do 200 primjeraka te prodavati u pretprodaji po 15.960 kuna, a redovna će cijena biti 19.992 kune.
Legendarni vitez i pisar
Posebnost Misala kneza Novaka upravo je u tome što ga je ispisivao plemić, dvorski vitez, krbavski knez, povjerenik kralja Ludovika I. Anžuvinca, nositelj titula kneza šolgovskoga u Erdelju i kneza grada Nina u Dalmaciji. Novak Disislavić iz ličke Ostrovice knjigu je jednostavno mogao naručiti, odnosno unajmiti pisare da je ispišu za njega. Misal je pisan, naime, uglatom ili hrvatskom glagoljicom, prvim pismom kojim su Hrvati pisali naš jezik.
Njime je, primjerice, napisana i Bašćanska ploča te Misal po zakonu rimskoga dvora. Dakle, dio je to našeg identiteta jer krajem 12. stoljeća glagoljica “nestaje” sa svih slavenskih područja, osim s hrvatskoga gdje se nastavila koristiti sve do 20. stoljeća. Hrvati su se već od 10. stoljeća u kršćanskim obredima koristili sebi razumljivim jezikom i pismom. Ostali su narodi katoličke Europe sve do sredine 20. stoljeća liturgiju slavili na latinskom, a tek nakon toga na svojim narodnim jezicima.
U kolofonu, bilješci koja u starim knjigama govori o okolnostima njihova nastanka, a slična je današnjem impresumu, knez Novak otkriva poticaj za svoj knjižni pothvat zapisavši da mu je to “briga za vlastitu dušicu”. Unatoč snažnom viteškom identitetu, povijest je tako Novaka ponajprije upamtila s perom, a ne s mačem u ruci. Smatrao je Novak tada, kako zapisuju povjesničari, da je književna djelatnost ulaznica za vječnost s Bogom pa se zato okrenuo ispisivanju nama danas iznimno vrijednih stranica.
Knjiga je proputovala kroz mnoge ruke, a prije nego što ju je austrijska knjižnica otkupila od antikvara Giovannija Battiste Hattingera iz Trsta, bila je od 1405. godine u sjevernoj Istri, odnosno crkvi svete Jelene i svetog Petra, što je danas Gornja i Donja Nugla. Mimo knezove volje, njegov sin Petar prodao ju je tamošnjim svećenicima Ivanu i Marinu. Imala je, između ostalog, mnoge vlasnike kroz povijest, a svaki je ostavio kratak zapis o tome kao svjedočanstvo tadašnjeg vremena. Na posljednjoj je stranici, primjerice, 26. lipnja 1482. godine u Izoli ispisan čuveni zapis žakna Jurja. Svoj je trag u misalu ostavio i čuveni te cijenjeni svećenik iz Roča Šimun Greblo.
– Koliko su ovu knjigu smatrali lijepom i dragocjenom njezini suvremenici, najboljesvjedoči činjenica da je poslužila kao jedan od glavnih predložaka za našu prvu hrvatsku tiskanu knjigu, Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine – govori glavni urednik izdanja iz Mozaik knjige Vid Jakša Opačić dodajući kako se, iako je zbog korone bečka knjižnica bila zatvorena, a Staroslavenski institut oštećen u potresu prije nekoliko mjeseci, projekt nastavlja punom parom.
Naše prvo tiskano štivo otisnuto je svega 28 godina nakon Gutenbergove Biblije iz 1455. godine, a misal je inače nekoć služio kao bogoslužna knjiga tekstova i uputa za svećenika koju su čitali za oltarom tijekom mise. U Hrvatskoj, veli Opačić, postoje možda tek dvije živuće osobe koje su imale priliku uživo prelistati ovo remek-djelo od 544 stranice i 270 listova.
– Za nju će zasigurno biti zainteresirane znanstvene institucije, akademici, kolekcionari, ljubiteljii poznavatelji nacionalnog nasljeđa, hrvatske povijesti… – nabraja urednik. Za usporedbu, 2008. godine je, primjerice, tiskana zlatna Biblija koja je stajala 16.000 kuna te je svih njenih 1500 primjeraka bilo prodano pa vjeruju da će isto biti i s misalom. Jedinstven je zbog mnogo razloga, a jedan od njih je i bogatstvo ukrasa. Prevladavaju crvena, plava i zlatna boja, a stranice su “nakićene” pleterima, viticama, palmetama, nizovima romba, krugova i kockica, motivima srca, sunca, cvjetova, listova, trolista te sjemenki.
– Osim toga, postoji šest minijatura od kojih četiri prikazuju portrete evanđelista, a dvije su prikazi Isusa preko cijelih stranica – zadivljen je urednik. Iako se pretpostavlja da je Novak sam oslikao inicijale misala, tvorac minijatura ne može se sa sigurnošću utvrditi. Četiri manje minijature nalaze se na početku Muka i prikazuju četiri evanđelista. Njihovi likovi smješteni su u okvire gdje je nacrtano latinično slovo U unutar kojega je naslikan pojedini lik. Način ugradnje inicijala u tijelo teksta govori da je ista ruka pisala tekst, crtala, bojila i pozlaćivala inicijale. Trenutačno je misal u fazi grafičkog uređivanja, da njegov prikaz bude što vjerodostojniji, a za koji bi mjesec trebao i na tiskanje.
Dobiva se i vlasnički list
Sadržavat će faksimil originalnog Misala kneza Novaka, reprodukcije čak 480 inicijala i šest minijatura, od kojih je dio pozlaćen kao i u originalu te ručno uvezane korice od najfinije teleće kože i papir koji zadovoljava najviše standarde kvalitete.
– Svaki će primjerak biti unikatan, numeriran i uvezan u kožu. Vlasnici će uz to dobiti i popratnu knjigu s najvažnijim činjenicamai drugim zanimljivostima o Novakovu misalu koju su napisali renomirani hrvatski akademici, znanstvenici i stručnjaci kao što su akademkinja Anica Nazor, prof. dr. sc. Mateo Žagar, grafičar i slikar Frane Paro, prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, akademik Kruno Prijatelj, dr. sc. Kristijan Kuhar i dr. sc. Vida Vukoja. U kompletu ide i zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige te pamučne rukavice za listanje – objašnjava Opačić.
Njena je izrada zato danas jako skupa, a ni u vrijeme kneza Novaka u 14. stoljeću nije bila jeftina. Njemu je samo za pergament za ispisivanje misala trebalo pripremiti najmanje 140 koža za što je bilo potrebno tri i pol stada po 40 ovaca te ju je dovršio za više od 50 godina. U vrijeme nastanka Misala kneza Novaka, rukopisne knjige zato su bile izuzetno rijetke i vrijedne. U to je doba svaka bila unikatna kao odraz jedinstvenog rukopisa svog pisara, stila iluminatora i zahtjeva naručitelja.
Najčešće su ispisivane na pergamentu, posebno oblikovanoj i prilagođenoj kozjoj ili ovčjoj koži. Knjiga je tada bila skupocjen i iznimno cijenjen predmet. Besprijekorna će se pak verzija misala koja se po svojoj ljepoti, raskoši i skupoći izrade može mjeriti s poznatim Hrvojevim misalom iz 1404. godine, moći naručiti putem službene stranice Mozaik knjige, a svaki će kupac s njom dobiti i originalni vlasnički list.
Autor: Večernji list