Meik Wiking: “Umijeće stvaranja sretnih uspomena može se naučiti”

Svake godine na raspolaganju imamo određeni broj dana. Neki prođu posve neprimjetno, drugi nam se zauvijek usijeku u pamćenje. Sjećate li se prve knjige koju ste pročitali? Ili najboljeg jela koje ste kušali u životu? Ili mirisa svježe pokošene trave i predivnog ljetnog dana? Probudimo li svoja osjetila, iskoristimo li moć prvih iskustava i osvijestimo li ono što proživljavamo i osjećamo, vjerojatnije je da ćemo sačuvati svoje sretne uspomene. One oblikuju našu osobnost i utječu na naše postupke i raspoloženje. Omogućuju nam putovati kroz vrijeme istražujući prošlost i pomažu nam bolje planirati svoje putovanje u budućnost… Stoga, planirajte svoje buduće sretne uspomene, svoje sretnije dane, svoju sretniju budućnost, a kako to činiti, zna Meik Wiking, direktor Instituta za istraživanje sreće što se nalazi u Kopenhagenu, koji već godinama proučava u čemu je čar danskog načina života, kako stvarati savršene trenutke kojih ćemo se zauvijek sjećati i koji će naš život učiniti ljepšim i smislenijim. No, stvarnost nije zaobišla ni u potrazi za srećom vještog Wikinga, ni Institut za istraživanje sreće u kojem je COVID-19 također aktualna tema.

– Trenutačno istražujemo kako koronavirus utječe na dobrobit te što možemo učiniti kako bismo ublažili njegove negativne posljedice na kvalitetu života. Što se tiče ostalih novosti, otvaramo Muzej sreće u Kopenhagenu. Naravno, kad prestane koronavirus. Mislim da ćemo kad sve ovo završi, biti radosniji i zahvalniji za svakodnevne, jednostavne životne užitke poput susreta s prijateljima na kavi, kaže.

Temeljni ljudski cilj

Smatrate da ljudi ne cijene dovoljno sretne trenutke?

– Navršio sam četrdesetu. Stvari se mijenjaju kada navršite četrdesetu. Sada koristim izraz »u naše vrijeme«. Boje vidite drukčije. Radost pronalazite u novim stvarima, onima poput ostavljanja otvorenih vrata pećnice nakon pečenja kolača kako biste »iskoristili toplinu za grijanje«. Također sam shvatio da sam proživio polovicu svog života. U Danskoj muškarci, u prosjeku, žive 80 godina. To me navelo na razmišljanje. Čega se sjećam iz svojih prvih 40 godina života? Koje su moje najsretnije uspomene? Zašto se sjećamo onoga čega se sjećamo? Kako mogu iskoristiti to znanje za budućnost? Kako mogu sretne uspomene sačuvati za budućnost? Kako stvaramo sretne uspomene i kako ih se prisjećamo?

Kako ste došli na ideju osnovati Institut za istraživanje sreće?

– Dva su razloga. UN je 2011. objavio rezoluciju u kojoj je stajalo da je »potraga za srećom temeljni ljudski cilj«, a 2012. je izdao prvo Svjetsko izvješće o sreći. Uzimajući u obzir brojne čimbenike, izvješće objavljuju svake godine i drago mi je što je Danska na tom popisu na prvome mjestu bila četiri od pet puta. Palo mi je na pamet da bi netko u Danskoj trebao prikupiti podatke kad već postižemo izvrsne rezultate na ljestvici sreće. Onda sam pomislio da bih to možda ja trebao učiniti. U roku od dva mjeseca dao sam otkaz i počeo posvećivati još više pozornosti globalnom interesu za ono što nas čini sretnima. Drugo, za vrijeme istraživanja moj se poslovni mentor, ujedno dobar kolega i prijatelj, razbolio i preminuo u dobi od 49 godina. I moja je majka umrla s 49 godina. Kad je moj mentor umro, imao sam 34 godine. Mislio sam – ako bih uspio doživjeti 49 godina, to bi značilo da mi je ostalo još 15 godina, zašto onda ne bih napravio nešto što bi moglo biti zaista uzbudljivo, kaže Wiking, autor knjiga »Hygge – danski recept za sretan život«, »Lykke – potraga za najsretnijim ljudima na svijetu« objavljenima u više od 30 zemalja, te najnovije »Umijeće stvaranja uspomena: kako stvarati i pamtiti sretne trenutke«.

Vrijeme za hygge

Tim ga povodom i gnjavimo ne bismo li saznali kako s obzirom na situaciju u svijetu – korona, izolacija, rast nezaposlenosti, stanje u gospodarstvu, turizmu, loša ekonomska situacija, neimaština, naučiti nastavite niz – pronaći sreću, odnosno ono što bi sretni i smireni Danci nazvali – hygge.

– Dobro pitanje. Hyggeom se može smatrati i savršena večer provedena kod kuće. Budući da smo ovih dana prisiljeni boraviti u zatvorenom – možda je došlo vrijeme za hygge. Osobno provodim više vremena kuhajući, čitajući i povezujući se s ljudima putem interneta. Kuhanje po principima hyggea traje dugo. To može biti varivo koje se kuha satima. Također, knjige imaju tu predivnu sposobnost prenijeti nas u drugi prostor i vrijeme. Na taj način možemo istraživati svijet iz vlastite dnevne sobe, kaže.

Znači, štogod taj hygge bio, reći će mnogi, ako Meik Wiking kaže da toga imamo i doma, valjda on zna. Iako nema doslovnog prijevoda za tu riječ, smatra se da pojam hygge označava umijeće stvaranja ugodnih doživljaja, kao i sposobnost uživanja u tim iskustvima što djeluju umirujuće. Kad doživite hygge, znat ćete što to točno znači, bilo da čitate zanimljivu knjigu, s prijateljima gledate omiljenu seriju, jedete čokoladnu tortu ili na otvorenom uživate u prekrasnom danu, smatra Wiking. Iako je najvjerojatnije lakše u životu uživati u Danskoj koju često nazivaju najsretnijom zemljom na svijetu, stanovnicima navodno nudi savršenu ravnotežu poslovnog i privatnog života, besplatno visoko obrazovanje, pa čak i »švicarski točan« vozni red vlakova, tajne sretnoga života poznate su i onima koji žive u drugim krajevima svijeta.

Što je zajedničko ljudima na putu do istinske sreće?

– Ukratko, povezanost i svrha, baš sažeto odgovara Wiking koji je, kaže, upravo prošlog tjedna počeo pisati novu knjigu, no ipak nećemo do njezine objave čekati odgovore na neka od pitanja, iako sumnjamo da postoji univerzalan odgovor kako sretan biti. Ipak… Godina za pamćenje.

Kad biste ih morali sažeti, koje biste korake i promjene izdvojili kao one koje je neophodno napraviti u životu kako bismo živjeli sretno?

– Dat ću vam najjednostavniji alat od svih: pozornost. Evo primjera. Nedavno sam razgovarao s jednom Poljakinjom koja je pročitala moju knjigu. Rekla mi je da ju je podsjetila na vrijeme kad je imala osam godina i večerala s majkom i sestrom – smijale su se, dobro se zabavljale i bile su sretne. Tada joj je majka rekla: »Nadam se da ćeš se sjećati ovog trenutka«. I nakon 30 godina još ga se sjeća jer joj je majka skrenula pozornost na njega. To je vrlo jednostavan alat. Možete ga i pohabati – ako svaki put kad sjednete s članovima obitelji kažete: »Nadam se da ćete se sjećati ovog trenutka«, reći će vam da prestane s tim. No, ako ovaj alat koristite povremeno, postaje vrlo moćan. U knjizi »Umijeće stvaranja uspomena: Kako stvarati i pamtiti sretne trenutke« bavim se sofisticiranijim alatima i strategijama poput iskorištavanja moći prvih iskustava, korištenja emocionalnog markera i povezivanja naših sretnih uspomena s predmetima kojima se okružujemo, kao i alatima uz pomoć kojih možete isplanirati godinu za pamćenje.

Kažu da je mozak programiran zaboravljati sretne doživljaje jer su nekorisni za opstanak, a pamtiti loša iskustva kako bismo mogli bolje reagirati kad se eventualno ponove u budućnosti. Vaša nas nova knjiga uči drukčije?

– Tijekom istraživanja i pisanja knjige »Umijeće stvaranja uspomena« najvažniju spoznaju doživio sam kad sam shvatio da zapravo možemo utjecati na ono čega će se naši bližnji i prijatelji sjećati u budućnosti, ali najprije moramo preuzeti ulogu »arhitekta sjećanja« i ovladati različitim alatima i strategijama koje možemo koristiti.

Putujete svijetom kako biste promovirali svoje knjige koje su prodane u milijunskim nakladama. Koje pitanje vam najčešće postavljaju?

– Kako izračunavate, čime mjerite sreću?

Autor: Novi list

Knjiga tjedna!

Pogledaj ponudu

Knjiga tjedna!

Zauvijek u tvom zagrljaju

Očaravajuća priča o strasti i izdajničkim intrigama na carskom dvoru!

50 kn

149 kn

x

Prijavite se na newsletter i ostvarite 10% popusta na prvu kupnju!

Pročitao/la sam i prihvaćam Opće uvjete poslovanja i Pravila privatnosti

Svojom prijavom dopuštam Mozaiku knjiga d.o.o. da obrađuju moje osobne podatke u svrhu obavještavanja o njihovim ponudama, do mog povlačenja suglasnosti.