Jedanput godišnje posjetite mjesta na kojima još niste bili!
Meik Wiking jedan je od najpoznatijih modernih autora današnjice koji svojim knjigama širi ljubav, mir i sreću. Prvu knjigu „Hygge – Danski recept za sretan život“, objavio je 2016. godine i odmah je postala globalni fenomen, a do danas se prodala u više milijuna primjeraka. Već sljedeće godine objavljuje knjigu „Lykke – Potraga za najsretnijim ljudima na svijetu“ u kojoj donosi rezultate istraživanja što ljude čini sretnima. Ugledni svjetski časopisi New York Times i Sunday Times tjednima su njegove uspješnice „Hygge“ i „Lykke“ svrstavali na vrhove ljestvica najpopularnijih naslova.
U najnovijoj knjizi „Umijeće stvaranja uspomena“ autor nas potiče na stvaranje i pamćenje sretnih trenutaka. Upravo uspomene oblikuju našu osobnost i utječu na naše postupke i raspoloženje. Omogućuju nam da putujemo kroz vrijeme istražujući prošlost i pomažu nam bolje planirati svoje putovanje u budućnost. Stoga, planirajte svoje buduće sretne uspomene! Planirajte svoje sretnije dane! Planirajte svoju sretniju budućnost! U nastavku pročitajte ulomak iz autorove najnovije knjige “Umijeće stvaranja uspomena”.
-
Savjet za stvaranje sretnih uspomena:
Jedanput godišnje posjetite mjesta na kojima još niste bili!
Obožavam se vraćati na mjesta na kojima sam već bio. Svako ljeto posjećujem Bronholm, otočić na Baltičkomu moru, gdje imam vikendicu. Pravi je užitak znati gdje rastu divlje trešnje i kamo otići u podvodni ribolov na iverke. Ali nedavno sam shvatio koliko je važno posjećivati mjesta na kojima još nisam bio, stvarati nove uspomene i usporiti protok vremena kad se za deset godina osvrnem za sobom. Naravno, to ne znači da se uvijek mora putovati na sjeverozapad Mongolije ili u Ougadougou. Moguće je i posjetiti park na suprotnom kraju grada. Prošle sam godine navratio do bijelih litica Møna. To su divovske bijele stijene koje se izdižu 100 metara iznad Baltičkog mora i nude gotovo najljepši pogled u Danskoj. (Istina, i nije da je konkurencija velika u državi koja je ravna poput daske i gdje se najviši vrh nalazi na nadmorskoj visini od 171 m). Kako su također ove stijene među najboljim lokacijama u Danskoj za lov na fosile, primjerci stariji od 70 milijuna godina – plus ili minus nekoliko godina – često se mogu pronaći, pa je tako nedavno i jedan dječak pronašao zub mozasaura, T-Rexa iz oceanskih dubina. Od moje adrese u Kopenhagenu dotamo dijeli me vožnja od sat i četrdeset minuta – ali tek sam prošle godine prvi put navratio. Cijelo sam poslijepodne utukao u potragu za fosilima i pritom pjevušio glavnu temu iz filmova o Indijani Jonesu. Iako nisam ništa pronašao, došao sam kući s još jednom uspomenom za svoju škrinju s blagom.
Kamo biste vi rado pošli? Iako svi sanjamo o odredištima koja ćemo posjetiti jednoga dana, rijetko se odlučujemo na taj korak. Dakle, što još niste posjetili? Možda neko mjesto vrlo daleko ili, pak, vrlo blizu. Izvadite kalendar i karte!
-
Koristite se svim osjetilima
Kad su uspomene posrijedi, svi znamo da nas okusi mogu odvesti na putovanje prošlošću. Dovoljno je da, primjerice, kušamo limoncello i u hipu bismo se mogli vratiti u ljeto koje smo proveli u Italiji i ponovno osjetiti topao večernji zrak na svojoj koži. U trenutku je moguće ponovno doživjeti sreću iz prošlosti. Upravo zahvaljujući podražajima koje primamo putem osjetila okusa, sluha, njuha, vida ili dodira možemo se na trenutak vratiti u prošlost, a ti nas osjetilni doživljaji podsjećaju koliko smo nekoć bili voljeni i sretni. Poveznica između osjetila i pamćenja česta je tema u književnosti. Gabriel García Márquez svoj roman „Ljubav u doba kolere“ započinje riječima da je dr. Juvenala Urbina miris gorkih badema uvijek podsjećao na neuzvraćenu ljubav. Naša osjetila mogu izazvati i dozvati uspomene, što se naziva „prustovskim učinkom“ ili „prustovskim trenutkom“. Romaneskni ciklus „U potrazi za izgubljenim vremenom“ najveće je djelo Marcela Prousta: obuhvaća sedam tomova i ukupno 3000 stranica. U prvom romanu Marcel, glavni lik, kuša komadić kolačića madeleine umočena u čaj, što izaziva bujicu uspomena na djetinjstvo:
Ona posla po jedan od onih kratkih i punanih kolača, koje zovu Mala Madelaine, a koji imaju oblik kao da su izliveni u ižljebanoj ljušturi s oklopa svetog Jakova. I tako uskoro makinalno prinesoh usnama žličicu čaja, u koji sam stavio komadić madelaine, da se razmekša. Bio sam utučen i iznemogao od tog turobnog jutra i perspektive žalosne budućnosti. Ali u istom onom trenutku, kad je gutljaj čaja, izmiješan s mrvicama kolača dotakao moje nepce (…) Preplavilo me neko divno uživanje (…) Odakle je u mene prodrla ta snažna radost?
Nekoliko je stručnjaka već istaknulo da se izvorni prustovski trenutak zapravo posve razlikuje od onoga što danas podrazumijevamo pod njime. Danas prustovski trenutak predstavlja spontanu i živopisnu uspomenu koja se lako priziva okusom, dok Marcel u spomenutom romanu ulaže velik trud kako bi prizvao svoje uspomene i čini to u nekoliko pokušaja. Znam da se Proustu pripisuju zasluge za opisivanje poveznice između okusa i uspomena, ali ipak mislim da je to Winnie the Pooh najbolje dočarao. Tijekom razgovora s Praščićem o tome što im je ujutro prvo palo na pamet, Winnie the Pooh kaže da je prvo pomislio: Što je za doručak? Praščić se, pak, zapitao što će im se sve uzbudljivo dogoditi tog dana. Winnie the Pooh odvraća kako je to zapravo isto, shvaćajući da sve što kušamo oblikuje naša iskustva i uspomene. Vidite, nema potrebe pročitati 3000 stranica kako biste došli do istog zaključka! Nije važno hoćete li se povesti primjerom Prousta ili medvjedića Pooha, nego je važno da se pouzdate u sva svoja osjetila. Obraćajte pozornost na sve što možete vidjeti, mirisati, čuti i osjetiti kad ste sretni.
Dobro me počujte! Upijajte ama baš sve! Ovaj je sudionik naše studije bio svjestan različitih vrsta osjetilnih informacija: zvuka zapjenjena oceana, leta ptice na nebu, topline sunca u svanuće. A čini mi se da istinski uživa i u promatranju ptica.