Hrvatska se priključuje svjetskoj kampanji o slavnom čarobnjaku

30. prosinca 2023.

Britanski izdavači imaju stroge kriterije koje treba zadovoljiti prije dodjele autorskih prava za Pottera. Kako je to pošlo za rukom Mozaiku knjiga?

Nije to samo stvar britanskih izdavača nego važnosti i veličine cijele franšize. Velika je odgovornost pobrinuti se da cijeli svijet savjesno i dosljedno radi na nečemu tako velikome. Sukladno tome, njihovi su kriteriji vrlo specifični, detaljni i strogi. Ali ipak bih htio naglasiti da su za vrijeme pregovora bili iznimno susretljivi i otvoreni, što je olakšalo taj složeni postupak. Naš je zadatak bio dokazati da imamo volje, želje i sredstva za povratak Pottera u Hrvatsku, ali i kontinuiran rad na svim ostalim aktivnostima vezanima uz čarobnjački svijet. Na svu sreću, u svojim redovima imamo opake fanove. Nema odjela koji se nije uključio u utrku za prava. Zajedno smo se nadali, trudili i brinuli, ali i međusobno se štipali kad smo saznali da su Britanci odlučili surađivati s nama.

A koji su bili najveći izazovi uređivanja jednog takvog izdanja?

Rad na nečemu tako velikome što će sigurno tisuće ljudi iščitavati do najsitnije oznake sa sobom povlači poveću količinu stresa i odgovornosti. Ponavljam, čim smo obznanili da ćemo ponovno objavljivati serijal, javili su se čitatelji s pitanjima o prevoditeljici (surađivali smo s Dubravkom Petrović koja je prije dvadesetak godina i tako prevela sve od četvrtog dijela nadalje). Primjerice, u “Kamenu mudraca” izmijenili smo nazive nekih čarobnih predmeta. Naglašavam da je svaka izmjena bila rezultat dugih razgovora i pomnog promišljanja, a ne “udaranje pečata” prevoditeljice ili urednika. No, svaka je novost bila uočena i preispitana od čitatelja čim je “Kamen mudraca” stigao na police. Takva je atmosfera rada istovremeno zastrašujuća, ali i poticajna. Vidjeti da vaš rad izravno utječe na pojedince stvarno diže urednički posao na novu razinu. I tempo izlazaka naslova bio je novo iskustvo. Naime, prva je polovica godine bila rezervirana za prva tri naslova serijala, a u drugoj smo polovici svaka dva mjeseca izdavali dva nastavka zajedno. Rokovi su bili prilično zahtjevni, bilo je neprospavanih noći. Dodajte na to još dvadeset tri druga naslova na kojima sam radio i vidjet ćete da nije ostalo puno prostora za odmor. Spavali smo kao bebe kad su svi nastavci napokon bili ponovno dostupni.

Koje nove akcije planirate?

Sljedeća će godina biti obilježena kampanjom “Starting Harry Potter” u kojoj sudjeluje cijeli svijet. Cilj nam je najmlađe čitatelje, koji tek ulaze u svijet čitanja, upoznati s Harryjem Potterom na pristupačan način. Upravo s Englezima razgovaramo i smišljamo što bismo sve mogli raditi i kako doprijeti do najšire publike. Istovremeno pripremamo razne suradnje i s našim cijenjenim konkurentima, koji su dio cijele priče od trenutka otkad smo dobili prava. Njihove reakcije i spremnost na suradnju oko nečega tako velikog odličan su pokazatelj atmosfere koja prevladava u hrvatskom izdavaštvu. Napokon ćemo napraviti i Harry Potter kutiju za koju nas čitatelji svakodnevno pitaju. S nositeljima prava još uvijek “peglamo” ključne detalje. Naši grafičari napravili su preliminarni dizajn i mislim da će se svaki vlasnik Potter boxseta jedva čekati da mu dođu gosti pa da se može pohvaliti svojom policom s knjigama.

Urednik ste i knjige “Hrvatski znamenitaši” koja donosi priče o 30 Hrvata o kojima ponešto i znamo, ali otkriva što svakoga od njih čini znamenitima. Zabavno štivo. Kome je prvenstveno namijenjena knjiga?

Na papiru, naši “Znamenitaši” namijenjeni su djeci i mladima, recimo od 10 do 15 godina. Međutim, kad sam krenuo uređivati tekst, shvatio sam da nema generacije koja ne bi mogla izvući nešto vrijedno iz ove knjige. Osim nezaobilaznih činjenica o našim velikanima, autor Vid Jakša Opačić iskopao je svakakve fun factove o svakom pojedinom znamenitašu, što je, uz sjajne ilustracije Vedrana Štimca, moj najdraži dio knjige. Očekujem da će svatko tko pročita ovu knjigu pouzdano znati tko je izumio prvi hrvatski avion (Penkala), tko je izostao s vlastite maturalne večere kako bi mogao igrati košarku (očito, Petrović) ili tko je Heinrichu Schliemannu na pladnju dao koordinate Troje (Bošković). Dakle, ima da za godinu-dvije svi briljiraju na TV-kvizovima.

Što vam je sljedeća misija?

Ima fenomenalnih stvari na svjetskoj sceni u području znanstvene fantastike i fantasyja, ali i u žanru horora. “Teddy” nam je pokazao da čak i čitatelji koji otvoreno izbjegavaju horore cijene dobru priču. Svakakva se blaga skrivaju u “šund” književnosti. Čitatelji su to već prepoznali u ljubavnim i kriminalističkim romanima. Ali nitko ne bi bio sretniji od mene kad bismo u sljedećih pet godina vratili stripove u ruke čitatelja. Sjajan je znak činjenica da nam stripovi za klince (do, recimo, 12 godina) prolaze spektakularno. Međutim, tinejdžeri, nažalost, nemaju velik izbor stripova s kojima bi se mogli poistovjetiti. U tu svrhu Mozaik je na hrvatsko tržište plasirao prvi nastavak serijala “Heartstopper”, koji žari i pali na svjetskoj sceni, ali i čija ekranizacija radi čuda na servisima za streaming. Od stranih agencija često slušam kako je hrvatsko tržište slabo sa stripovima. Naši regionalni susjedi daleko uspješnije predstavljaju stripove i stvorili su zdravu i živu publiku i za ovaj medij. Čini mi se da su i u Hrvatskoj prisutni svi potrebni komadi slagalice za uspjeh stripa, treba se samo pronaći nakladnik i urednik koji će dokučiti kojim ih redom posložiti.

Čitaju li Hrvati dovoljno?

Svatko ima svoje “dovoljno”. Što se mene tiče, čitaju. Pa vidimo po rekordnim Interliberima da interes za knjigu samo raste. Naravno, uvijek bih volio da se čita još i više, ali mislim da je stvar složenija nego što se čini. Mislim da bismo se trebali zapitati što ljude privlači, što smatraju nevažnim, što ih posebno raduje i, na kraju, što je zajedničko knjizi i drugim sadržajima kojima gravitiraju. Nekako mi nikad nije držalo vodu gotovo karikaturalno uzdizanje knjige iznad ostalih medija. Ne čini mi se da živimo u svijetu u kojem je sve što piše u knjigama samo po sebi vrednije od nečega što bi se moglo pojaviti na ekranu ili na zaslonu mobitela. Zato mislim da kao nakladnici moramo ozbiljno shvatiti nove medije i probati pronaći pouke koje možemo primijeniti u svojem poslu.

Što se od vaših izdanja najviše traži?

Daleko je najjači “Harry Potter”. Ali u studenom smo izdali novo izdanje kuharice “Mama zna” Suzy Josipović Redžepagić koje se u mjesec dana potpuno rasprodalo. Kao voditelj beletristike, nisam očekivao da će meni doći jedna tako opsežna kuharica visokog profila, ali drago mi je da jest. Bilo je zabavno, napeto, poučno, a pred tisak čak i malo dramatično. Sad kad razmislim, o radu na toj knjizi mogao bi se napisati roman. Posebno smo ponosni i našom dječjom književnosti. Tu su na samom vrhu serijal “Gregov dnevnik” i najpoznatiji svjetski policajac Čovpas. S domaće dječje strane, “Moj tata” Marijane Križanović ostavio je tako dobar dojam da je i nagrađen nagradom Ovca u kutiji! Svijetom priručnika gospodari Gabor Maté, čija je nova knjiga “Mit o normalnom” dokazala da je riječ o jednom istinskom suvremenom velikanu. Ali sad kad ste me pitali, volio bih istaknuti i naše nove autore koje su čitatelji podržali tijekom godine. Izdali smo dva naslova R. F. Kuang (Babel i prvi nastavak iz trilogije Rat makova), dobitnice Goodreadsove nagrade za najbolju beletristiku, koje je publika objeručke prihvatila. Spomenuti “Teddy” Jasona Rekulaka bio nam je najprodavaniji naslov za odrasle ove godine. A jako mi je drago da smo i u svijetu velikih kriminalističkih imena uspjeli pronaći dvije nove autorice koje znaju što rade – Jennifer Hillier i Julie Clark.

Je li prava knjiga u konačnici besmrtan medij?

Douglas Adams, autor “Vodiča kroz galaksiju za autostopere”, jednom je usporedio fizičku knjigu kao medij s morskim psom – morski su psi u morima još od dinosaura. I još su s nama, i to zato što ništa i nitko drugi ne može biti tako dobar morski pas. Knjige su pouzdane, teško ih je uništiti, vodootporne su, funkcioniraju gdje god ima svjetlosti i odlično leže u ruci. Nitko i ništa nije bolja knjiga od knjige. Znam kako to zvuči, ali nije bez pokrića – potencijalu dobre knjige svjedoče i brojni novi manji izdavači koji su apsolutno konkurentni i koje vode sposobni ljubitelji knjige kao medija. Mislim da su naslovi koje oni nude i osjećaj zajednice koji stvaraju sa svojom publikom recept za dugoročan uspjeh svih. A i meni posebno draga nuspojava ovakvog stanja jest činjenica da prisutnost tako raznovrsne konkurencije i nas tjera da razmišljamo o novim i uzbudljivim smjerovima u kojima možemo odvesti našu nakladničku priču. E, sad, pitali ste me je li knjiga besmrtna. Teško. Sve na kraju podlegne zubu vremena. Međutim, sigurno je da će morski psi plivati dok god se ne pojavi netko tko će biti bolji morski pas od morskog psa.

Izvor: Večernji list

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL