Moj planet – rujan/listopad 2017.

ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJE

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Koala
Koala je zasigurno jedna od najpoznatijih predstavnica australskoga životinjskoga svijeta. Vrlo je ljupka, zaigrana i vragolasta. Njezino veliko i široko lice podsjeća na medvjeđu njušku. Zbog toga neki koale nazivaju i medvjedima tobolčarima.

Samotnjački život
Koale su noćne životinje: cijeli dan spavaju, a bude se kad padne noć. Međusobno imaju malo doticaja i uglavnom žive svaka za sebe. Obično se druže u vrijeme parenja.

Znaš li…
… da mladunac nakon koćenja teži oko pola grama i nije veći od grahova zrna?
… da koale spavaju 18 sati dnevno?
… da je 1924. ubijeno dva milijuna koala – i to zbog njihova krzna?

Tina Pavlovič

ARHEO(B)LOG

ILUSTRACIJE: SRĐAN IVANKOVIĆ
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Polinežani
Ako već učite u školi zemljopis, možda ste naučili i koji su kontinenti i oceani na našem planetu. A onda znate i za Tihi ocean (Pacifik). Iako zvuči nezanimljivo, pravi je rekorder: najveći je, najdublji i najstariji. Danas ćete saznati nešto o hrabrim ljudima koji su se odvažili napučiti njegove bezbrojne otoke i otočja.

RODILIŠTE OTOKA
Područje Tihog oceana podijeljeno je na tri regije: Melanziju, Mikroneziju i Polineziju. Nije ih baš uvijek lako pronaći na zemljovidu: sastoje se od sićušnih otoka među kojima je nepregledno plavetnilo.

NEVIDLJIVI OTOCI
Naseljavanje tih područja jedno je od dojmljivijih poglavlja u ljudskoj povijesti. Ustvari, europski istraživači iz doba velikih otkrića nisu mogli vjerovati da je netko mogao naći te gotovo nevidljive otoke bez navigacijskih instrumenata.

TEŠKOĆE OTKRIVANJA
Međutim, otploviti nekuda i doploviti na to mjesto dvije su različite stvari. Polinežani su plovili bez navigacijskih instrumenata, zemljovida, pisma. Svaki polinezijski navigator morao je steći mnoga znanja, koja su se prikupljala naraštajima. I sva ta znanja nekad nisu bila dovoljna – trebala je samo jedna snažna oluja da nestanu čitave flote.

ZANIMLJIVOSTI
Najstariji Polinežani vjerojatno su putovali sve do Južne Amerike. To je jedino objašnjenje za prisutnost slatkoga krumpira, koji potječe iz Južne Amerike, diljem Polinezije.

Rosana Škrgulja

PODVODNI SVIJET

Tajne Krnjeze
Rijeka Krnjeza smjestila se pod južnim obroncima Velebita, ispod vrha Crnopca, u blizini sela Golubića i pripada Parku prirode Velebit – najvećem zaštićenom području (2274 km²) u Hrvatskoj. Najveća je pritoka Krupe, izvire ispod Krnjeske glavice na nadmorskoj visini od 207 metara.

To je po mnogočemu posebna rijeka. Njezin je izvor zapravo jezerce duboko više od 100 metara, smješteno u velikoj špilji koju mještani nazivaju Vodena pećina.

Marinko Babić

SVIJET BILJAKA

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Neobične biljke
Katkada doista ne možemo vjerovati kakve sve biljke postoje u prirodi. Iznenađuju nas bojom, veličinom, težinom, organizacijom, otrovnošću i još mnogo čim. One su prave svjetske rekorderke.

Divovski cvijet
Najveći cvijet na svijetu – rafleziju (Rafflesia arnoldii) naći ćemo samo u kišnim prašumama indonezijskih otoka Sumatre i Bornea.

Najveće sjemenke na svijetu
ima velika sejšelska palma Lodoicea sechellarum, koja je visoka do 35 m. Njezin plod odnosno voćka znana je kao maldivski kokos ili kao dvostruki kokos.

Tina Pavlovič

NARODI

FOTOGRAFIJE: GORAN ŠAFAREK, SCHUTTERSTOCK

Mali budistički redovnici
U Hrvatskoj je kršćanstvo glavna religija, a u mnogim azijskim zemljama – budizam. To je jedna od pet velikih svjetskih religija. Nastao je u Indiji i potom se proširio na zemlje jugoistočne Azije, prije svega Indokine.

Riječ je o miroljubivoj vjeri, a poznata je po kipovima Bude, kao i redovnicima obrijanih glava u jarko crvenim togama. Redovnik, baš kao i u nas svećenik, ima posebno mjesto u društvu. Redovnikom se postaje dugo i počinje odmalena. Posjetite s nama sjemenište za male redovnike u Šri Lanki.

Jedno od tih sjemeništa nalazi se duboko usred šumovitih brda. Prašuma je ovdje u svojem iskonskom izdanju, sva isprepletena, gusta, neprohodna… Usred toga zelenila izgrađene su stupe, budistički hramovi, i nekoliko zgrada za život.

Mali redovnici pomalo se skupljaju na ulazu. Svako jutro i poslije podne u šest obraćaju se Budi u nekoj vrsti molitve, u kojoj povremeno sudjeluju i seljani. Potom se svi posjedaju na koljena i prostru pred kipom.

Goran Šafarek

VELIKI ZNANSTVENICI

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI

Nikola Tesla i njegovi izumi
Nikola Tesla bio je genijalni inženjer i znanstvenik, koji je izumio cijeli niz uređaja. Mnoge od njih danas upotrebljavamo u svakodnevnom životu.

Znanstvenik ili poslovni čovjek
Neko je vrijeme imao vlastitu tvrtku, a s obzirom na to da je u duši bio znanstvenik, a ne poslovni čovjek (biznismen), nije mu išlo osobito dobro. Tražio je sponzore koji bi poduprli njegova istraživanja izmjenične struje. George Westinghouse, koji je izgradio prvu centralu na izmjeničnu struju, zaposlio je Teslu, otkupio njegove patente za izmjeničnu struju i izgradio mu laboratorij gdje je Tesla mogao nesmetano raditi i razvijati svoje ideje.

Prvi izmjenični električni generator su 1895. proizveli Nikola Tesla i George Westinghouse. Postavili su ga u planinsko područje u američkoj saveznoj državi Colorado, gdje ima puno rijeka i jezera. Generator je vrtjela voda iz rijeke, napajao je svjetiljke i strojeve u nekoliko kilometara udaljenom rudniku.

Posljednje desetljeće
života proveo je u hotelu u New Yorku i svaki dan hranio golubove u parku. Tvrdio je da s njima nitko ne razgovara. Ljudi su zbog toga mislili da je malo čudan. Tko zna? Možda smo u stvari mi čudni jer ne razumijemo govor golubova i njihove poruke.

Sašo Avsec

ZOO KUTAK

FOTOGRAFIJE: SCHUTTERSTOCK, OGGY

Životinjski kradljivci
Neke životinje kradu hranu iz jednostavnoga razloga – da bi preživjele, a neke će pak krasti u skupinama, krasti od ljudi, čak i trgovati. Neke pametnije životinje kradu svjesno i promišljeno, a neke instinktivno, što znači da uopće nisu svjesne svojih mrkih djela.

Noćne sigurnosne kamere kafića i restorana sigurno su snimile velike krznene životinje koje se s lakoćom penju preko ograde, istražuju kante za smeće i jedu slasne ostatke. Znate li o kojoj je životinji riječ? Ako ste pomislili na medvjeda, u pravu ste!

Za razliku od medvjeda, koji žive i kradu samostalno, naši sljedeći predstavnici žive u skupinama koje se nazivaju bande. Baš kao i ljudske bande, i kod njih su prisutni sukobi, krađe, sabotaže, tučnjave. S druge strane, jedan od njih nosi i važnu ulogu u poznatom animiranom filmu „Kralj lavova“. Hmm, lavovi žive u čoporu, ne u bandama ‒ pa o kome je onda riječ? Riječ je o merkatima!

Antonio Svorenji