Moj planet – rujan/listopad 2016.

ZVIJERI

A9R7F03
FOTOGRAFIJE: Shutterstock
Bengalski tigar

Ova velika mačka pripada skupini najuspješnijih vrhunskih ubojica. Da bi opstala, mora napasti i ubiti drugu životinju. Tako se prehranjuje i brani najveća i najmoćnija zvijer iz obitelji velikih mačaka.

Ubojica
Tigar ima potpunu opremu za ubijanje! Oboružan je dugačkim pandžama, smrtonosnim zubima i ubilačkom čeljusti. Svoj plijen obično ubije snažnim ugrizom. Oštrim i šiljastim očnjacima zgrabi životinju za vrat ili grlo. Zahvaljujući svojoj snažnoj čeljusti ubijeno divlje govedo ili jelena odvlači u gustiš, gdje ga u miru pojede. Odjednom može pojesti i do 40 kilograma mesa!

1024px-Panthera_tigris_tigris

Tina Pavlovič

NARODI

A9R7EDD

 
FOTOGRAFIJE: Shutterstock

Kako žive Indijanci u prašumi

U velikim prostranstvima Amazone ne šuljaju se samo jaguari, ne lete samo jata šarenih ara i mnoga druga živa bića. U ovoj latinskoameričkoj prašumi još žive starosjedioci toga kontinenta – Indijanci.

Postoji mnogo plemena, a time i jezika. Neki od njih su Yanomami, Huaorani, Machuigenge… Amazonska kišna šuma je golema, pa su se brojna plemena nastanila gotovo u svakom kutku Amazone. Došli su onamo davno, prije mnogo tisuća godina, kao prvi naseljenici do tada nenastanjenoga kontinenta.

A9R7EDF

Goran Šafarek

ARHEO(B)LOG

A9R7ED5

ILUSTRACIJA: SRĐAN IVANKOVIĆ
FOTOGRAFIJE: Shutterstock

Učenje i pamćenje

Meni je katkada teško upamtiti neke stvari, vjerujem da je i vama. Zato me zanimalo kako su ljudi u prošlosti učili i pamtili, i saznala sam neke iznenađujuće stvari, koje ću danas podijeliti s vama.

Glavni peruanski grad je…?
Kao što ste vjerojatno sami iskusili mnogo puta, često nije problem nešto naučiti nego prisjetiti se naučenoga. Kad je riječ o putu do škole, to je malo lakše jer se uvijek možete pouzdati da ćete vidjeti neki bitan znak koji će vas podsjetiti kuda sad. Ali prilikom učenja glavnih gradova, ptica močvarica ili povijesnih godina, situacija je drugačija. Takve je podatke, barem meni, teško upamtiti, a još je teže prisjetiti ih se nakon nekog (duljeg) vremena. Srećom, imamo lijek za to: pogledati u knjigu ili bilježnicu, ili otići na internet. I odgovor je tu.

A9R7ED7

Tko bi to sve upamtio…
Možete samo zamisliti koliki je to bio problem u prapovijesnim društvima, prije izuma pisma. Ljudi tada nisu mogli samo potražiti ponovo te podatke u knjizi, bilježnici ili na internetu. Možda vam se čini da nepismena društva i nemaju puno toga što bi trebalo upamtiti, ali to je potpuno pogrješno razmišljanje. Stvari koje je trebalo upamtiti bile su životno važne: koje su biljke jestive, a koje otrovne, kako prepoznati životinje i znati kako će se ponašati pri susretu, koja se tehnika treba koristiti da bi se ulovile, kako izliječiti neku bolest, kako naći put do izvora vode, lovišta, daleke zemlje, kada početi sjetvu, kada žetvu, kako napraviti kuću, hram, brod… i još mnogo, mnogo toga.

Rosana Škrgulja

PODVODNI SVIJET

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 
Fotografije: Marinko Babić

Jadranske meduze

Te drevne životinje lebde svjetskim morima već više od 500 milijuna godina. Naziv su dobile po priči iz grčke mitologije o Meduzi, jednoj od triju Gorgona, krilatih sestara-sablasti, Forkisovih kćeri. Meduza je bila vrlo lijepa dok se nije zamjerila božici Ateni, koja je njezinu do tada prekrasnu kosu pretvorila u zmije otrovnice.

A9R7ED3

Meduze su slobodno plivajući žarnjaci (Cnidaria) zrakasto simetrična tijela u obliku klobuka, zvona ili kišobrana. To su spolni oblici nespolnih polipa koji žive sesilno, pričvršćeni za podlogu. Tijelo im se sastoji od želatinozne tvari s velikim udjelom vode (do 99 %). Na rubu zvona nalazi se veći ili manji broj lovkâ, između kojih su smješteni mali mjehurasti osjetni organi (za svjetlo i ravnotežu). Usta su im u sredini, s donje strane zvona, na kraćem ili duljem dršku. Živčani im je sustav slabo razvijen. U klobuku se nalazi i sustav mišića čijim se stezanjem istiskuje voda – i tako se meduze kreću kroz vodu.

A9R7ECF

Marinko Babić

SISAVCI

 
A9R7EEB

 
FOTOGRAFIJE: Shutterstock
Noćni lutalica – jež

„Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta.“ Vjerojatno ti je poznata ova pjesma i sigurno misliš kako ježevi po cijele dane lutaju u potrazi za voćem koje u svoje jazbine odnose tako da ga nataknu na bodlje.
To zapravo nije baš tako. Ježevi svoje zimske zalihe ne čuvaju u jazbinama, nego hranu pojedu tamo gdje ju pronađu, a njihove su bodlje namijenjene obrani, a ne prijenosu tereta.

A9R7EED

Jelica Žalig Grce

SVIJET

A9R7EE1

 
FOTOGRAFIJE: Shutterstock, WIKI

Island – zemlja leda?

Island je prostrana država, iako u svojoj unutrašnjosti nije primjerena za život. Islanđani žive na drugom najvećem otoku u Europi; veći je samo Velika Britanija. Za ovu prelijepu zemlju nevjerojatnih suprotnosti karakteristični su led i vatra.

U stvari, Island podsjeća na ključajući lonac s ledenim pokrivačem. Površinom je dvaput veći od Hrvatske, a ima tek oko 330 tisuća stanovnika  čak 13 puta manje nego Hrvatska. To je najrjeđe naseljena država u Europi. Na jednom četvornom kilometru žive manje od tri osobe. Većina Islanđana živi na jugozapadnom obalnom području, u glavnom gradu Islanda  slikovitom Reykjaviku i u drugim gradovima.

A9R7EE5

Znaš li?
Do dolaska Vikinga i njihovih konja na otoku je najveća životinja bila polarna lisica.
Na travnjacima u blizini mora gnijezde se žutokljuni labudovi, a na otoku Heimaeyu na tisuće tupika.
U moru oko Islanda žive kitovi i tuljani.
Na Islandu od 930. godine postoji prva demokratska narodna skuština.
Na Islandu nema autocesta ni željeznice.
Bez terenskoga automobila ne može se doći baš daleko jer su ceste često poplavljene.

Bangchuidao_Island

Jelica Žalig Grce

GMAZOVI

A9R7F01

 
FOTOGRAFIJE: Shutterstock

Zelembać
(Lacerta viridis)
Div je među našim gušterima i prekrasne je zelene boje. U dužinu može izrasti do 42 centimetra, iako je njegova uobičajena dužina od 25 do 35 centimetra. Rep mu je dvostruko duži od tijela, a ako se osjeti ugroženo, može ga i odbaciti. Mužjak ima veliku i široku glavu intenzivno zelene boje i nježnije zelene pjege.

Znaš li?
Zelembać je naš najveći gušter. Najviše voli boraviti na suncu.

FOTOGRAFIJA MJESECA

A9R7EEF

FOTOGRAFIJA: Shutterstock

Patuljasti miš

Ovaj sitni predstavnik glodavaca teži od pet do sedam grama, dugačak je kao tvoj palac – a toliko je dug i njegov rep. Omiljena su mu hrana sjemenke i uzgojene biljke pa mu se zbog toga seljaci osobito ne vesele. Trudnoća traje samo 21 dan, a ženka se koti nekoliko puta godišnje, pri čemu dobije u prosjeku pet mladunaca. Ovo je jedina vrsta miša kojemu rep služi za penjanje i održavanje ravnoteže.

M. B.