Veličanstveni Velebit
FOTOGRAFIJE : SHUTTERSTOCK, WIKI
Velebit je naša najveća planina; nije najviša, ali je najdulja i najmasivnija. Pruža se između Like i Jadranskoga mora. Zbog svoje je izvanredne ljepote i prirodne vrijednosti cijeli zaštićen kao park prirode. To je najveće zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj. U njemu su čak dva nacionalna parka – Paklenica i Sjeverni Velebit!
Zadivljujući su nizovi njegovih planinskih vrhova i stijene fantastičnih oblika. Tu su otkrivene goleme špilje te jame koje se ubrajaju među najdublje na svijetu. Na Velebitu raste 2700 biljnih vrsta. Među njima je i najznačajnija endemična biljka hrvatske flore – velebitska degenija. Tu žive velike zvijeri: medvjed, vuk i ris. Od ptica najpoznatiji je tetrijeb, koji od vlastitoga ljubavnoga pjeva – ogluši.
Velebitska degenija
Velebitska degenija (lat. Degenia velebitica) simbol je Velebita i Hrvatske. Raste na nekoliko mjesta na Velebitu u sipkom tlu koje je nastalo mrvljenjem stijena. Ta niska trajnica sa žutim cvjetovima ubraja se među najrjeđe endemične biljke na svijetu. Nazvana je po mađarskom botaničaru Arpadu von Degenu, koji ju je prvi opisao prije stotinu godina. Mjesto je dobila i na kovanici od 50 lipa.
Zaljubljeni tetrijeb gluhan
Tetrijeb gluhan (lat. Tetrao urogallus) ptica je iz reda kokoški. Mužjak je pravi ljepotan. Ističe se bojama svojega perja, a još više ljubavnim pjevom. U proljeće, u vrijeme parenja, izvodi svoju “svadbenu” pjesmu. Rep raširi kao lepezu, opusti krila, ispruži vrat i pjeva svojoj odabranici. U trenutku najvećega zanosa (“brušenja”) niti što vidi niti čuje. Tada ga lovci najlakše ulove (ali lov je strogo zabranjen!). Tetrijebe se može vidjeti kako skupljaju kamenčiće na šumskom putu ili stazi – služe im za bolju probavu hrane u želudcu.
Zavižan
Zavižansku kotlinu poput vijenca zatvaraju vrhovi. Najviši je među njima Veliki Zavižan (1678 m). Meteorološka postaja Zavižan najstarija je u Hrvatskoj, a Planinarski dom Zavižan naš je najviši planinarski objekt. No ne nalaze se na vrhu Velikom Zavižanu, nego na nižem vrhu Vučjaku. Domari su istodobno i meteorološki motritelji.
Nacionalni park Paklenica
Nalazi se na jugoistočnoj, primorskoj strani Velebita. Obuhvaća dva usporedna bujična klanca, Veliku i Malu Paklenicu, s liticama višima od 300 metara. Strme stijene obrasle su šumama crnoga bora. Među mnogobrojnim krškim pojavama ističu se špilja Manita peć i okomita stijena Anića kuk.
Paklenica je naše najznačajnije alpinističko penjačko područje, poznato i izvan Hrvatske.
Znaš li?
Ime Paklenice nema veze ni s paklenskom vrućinom ni s opasnošću. Najvjerojatnije potječe od “pakline”, borove smole koja se koristila za zacjeljivanje rana, kao luč (za osvjetljivanje), za premazivanje drvenih brodova i dr.
Nika Borovac