RECENZIJA Sanja Margeta, Čitajmo

Jedna od najljepših bajki na svijetu, dolazi nam u novom izdanju, predivno uređena i oslikana.

Trnoružica ili Uspavana ljepotica je bajka koju je prvotno napisao Charles Perrault, a braća Grimm su je preradili i potpisali. Davne 1959. godine je prema njihovoj verziji i prema baletu P. Iljiča Čajkovskog snimljen dugometražni animirani film u Disneyevoj produkciji. Radi se o jednoj od omiljenih bajki koja je odavno našla mjesto u bezbrojnim srcima i djece i odraslih. Sada nam se nudi još jedna prilika da je na najljepši način upoznaju najmlađi koji se možda do sada nisu susreli s njom, ili ako jesu, da je još jednom poslušaju i ožive u mašti, zahvaljujući bajkovitim i nježnim ilustracijama izvrsne Željke Mezić. Toliko je lijepa Trnoružica da je nećete moći prestati gledati.

Odrasli će u njoj pronaći ljepotu, ohrabrenje i onaj dio sebe koji su uspavali i prikrili nekim gustim trnjem svakodnevnih vrtloga. Netko će ovim predivnim primjerkom upotpuniti svoje kolekcije najljepših priča, a netko će otkriti bogato, intuitivno znanje koje je spavalo i čekalo da bude otkriveno. Baš onako kako s bajkama uvijek ide: pomažu nam da bolje upoznamo sebe.

“Živjeli nekoć kralj i kraljica…” – tako počinje ova bajka i dovoljno je tih prvih nekoliko riječi da napustimo vrijeme i prostor realnog svijeta i uđemo u čudesan svijet bajke. Svijet u kojem je sve moguće, u kojem žive kraljevi i kraljice, dvorjani u dvorcu, vile, čarobnice, dobro i zlo. Svijet u kojem životinje progovaraju ljudskim glasom i jezikom. I svijet u kojem dobro pobjeđuje. U ovom vremenu, najbolje znamo koliko nam takve priče trebaju.

Kralj i kraljica nakon dugo vremena iščekivanja dobiju predivnu djevojčicu i u čast njenog rođenja na dvoru prirede veliku svečanost. Jedna od trinaest proročica nije bila pozvana na slavlje i to ju je jako razljutilo pa je došla nepozvana sa željom da se osveti. Na malenu djevojčicu baci kletvu: “Kraljevna će se u svojoj petnaestoj godini ubosti vretenom i umrijet će.” Nitko nije mogao poništiti takvo proročanstvo, ali je sljedeća vila pokušala rečeno ublažiti riječima: “Ipak, neće to biti smrt. To će biti stoljetni san kojim će usnuti kraljevska kći.”

Tako je bilo. Proročanstvo se ispuni na dan kada je djevojka navršila petnaestu godinu. Ubola se na vreteno i zaspala dubokim snom. San se proširio na čitav dvor. Svi su zaspali pa i golubovi na krovu i psi u dvorištu i vatra u ognjištu. Oko dvorca je izrasla velika živica te se nije više ni vidio kako su godine odmicale.

Mnogi kraljevići su htjeli do dvorca, ali nisu uspjeli. Živica je bila gusta, trnovita i neprohodna.

I kako to u životu uvijek bude, kada je došlo pravo vrijeme, prava osoba, pravi trenutak, osjećaj kakav treba – na trnovitoj živici izrasle su ruže. I kraljević koji nije osjećao strah je došao do dvorca. Ne može se ništa dogoditi prije svog vremena.

Iz stoljetnog sna probudila se Trnoružica, svi dvorjani i golubovi na krovu. Spominjem ih jer nose toliko puno simbolike, a i ilustratorica im je poklonila pažnju.

Kraj znate. Živjeli su sretno do smrti. Znači, ako nisu umrli, sretno žive i dan danas.

Bajke su simbolične priče koje se ne obraćaju racionalnom umu, nego onom intuitivnom dijelu nas, našem nesvjesnome koje može primiti i prepoznati simbole i značenja. Njihova psihološka i pedagoška vrijednost je nemjerljiva i neosporna. Iako im mnogi zamjeraju okrutnost, nasilje, spolne stereotipe i duboko ukorijenjene predrasude, mišljenja sam da bi bajke trebalo izuzeti iz takvih kvalifikacija. Poruke i pouke koje nose svojim simbolima, metaforama i značenjima su neizmjerno vrijedne i važne. Suvremene tekstove treba promatrati kroz povećala stereotipa i sublimiranih poruka, a bajke pustimo da nas uče kao što su to radile i stoljećima do sada.

Ilustratorici Željki Mezić veliko hvala na čaroliji. Tekst je zapravo uronjen u ilustracije tako da će djeca prateći ih, moći potpuno uroniti u ovu priču i postati dio nje. Osjećati je. Upravo je osjećaj najvažniji jer se nakon čitanja u osjećajima odvija nova priča. Dosegnite je.

Braća Jacob i Wilhelm Grimm su postali slavni nakon što su 1812. godine objavili zbirku “Dječje i obiteljske priče”. Drugi svezak je objavljen 1814. godine. Wilhelm je umro 1859. godine, a stariji brat četiri godine kasnije. Njihove bajke uvrštene su na popis UNESCO-ve nematerijalne baštine.

 

Izvor: Čitajmo

AKCIJA!

Pogledaj ponudu

AKCIJA!

2+1 GRATIS na naslove Mozaika knjiga

x

Prijavite se na newsletter i ostvarite 10% popusta na prvu kupnju!

Pročitao/la sam i prihvaćam Opće uvjete poslovanja i Pravila privatnosti

Svojom prijavom dopuštam Mozaiku knjiga d.o.o. da obrađuju moje osobne podatke u svrhu obavještavanja o njihovim ponudama, do mog povlačenja suglasnosti.