Papuk
Papuk – slavonski planinski ljepotan
Nika Borovac
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
U papučkom su gorju najstarije stijene u Hrvatskoj – starije od 400 milijuna godina. Tu je i Rupnica – geološki spomenik prirode te prvi hrvatski geopark. No vulkanske stijene i vapnenački oblici samo su neke od ljepota koje je oblikovala priroda. Prekrasna Park-šuma Jankovac još je jedan od dragulja toga kraja, zatim arboretum Lisičine, pa srednjovjekovna utvrda Ružica-grad i još šest drugih “starih gradova”, prirodni termalni izvori koji pune bazene u Velikoj …
A tu je i izletište koje se zove kao tvornica čokolade – Zvečevo.
Kad je Papuk bio otok …
U davna vremena, prije 17 milijuna godina, Slavoniju je prekrivalo Panonsko more. Papuk i okolne planine tada su bili otoci. Na sjevernom dijelu Papuka pronađene su stijene sačinjene od morskih školjki te brojni fosili morskih životinja kao što su koralji, ježinci, morske spužve i alge. Znanstvenici tvrde da su se nekoć Papukom šetale životinje poput golemih nosoroga, a u okolnom su moru živjele morske nemani, kao što su divovski morski psi, velike ribe i dupini. Obilje vode, drveta i kamena privlačilo je ljude na Papuk od davnina. To je jedino područje u Hrvatskoj koje je bilo neprestano naseljeno još od kamenoga doba. Tu su boravili lovci na mamute i bizone: u blizini Papuka pronađeni su ostatci drevnih logora starih oko 12 tisuća godina. Tijekom srednjega vijeka tu su se podizale utvrde koje su služile za obranu od neprijatelja. A danas tu uživaju ljubitelji prirode, izletnici, planinari i skijaši.
Rupnica
Rupnica leži u eruptivnim stijenama blizu Voćina. To je prvi hrvatski geološki spomenik prirode, proglašen i zaštićen davne 1948. godine zbog jedinstvene pojave: vulkanskih stijena u obliku četverostranih i šesterostranih stupova.
Kuna zlatica – divljakuša s planine
U papučkom gorju živi i kuna zlatica. To je spretna i brza zvjerčica, velika poput mačke. Ima tamnosmeđe krzno sa žutom pjegom na vratu i prsima, po kojoj je i dobila ime. Njezino je krzno vrlo cijenjeno, ali nije ju lako uloviti: prava je majstorica u skrivanju. Ima vitko i gipko tijelo, čupav rep i oštre pandže. Vješto se penje po drveću i izvodi skokove i vratolomije: čupav rep služi joj za održavanje ravnoteže na granama. Lovi noću, a danju spava. Najčešća su joj lovina miševi i manje ptice, ali zna zaskočiti i fazana ili zeca. Jede i kukce, voće i med. Vjevericama je kuna zlatica najveći neprijatelj: neumorno ih proganja po tlu i drveću dok ih se ne dočepa.
Znaš li?