Moj planet – svibanj 2016.

GUŠTERI

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Gekon (Gekko vittatus)
Ove male noćne guštere, poznate i pod imenom macaklini, možemo prepoznati prije svega po dugoj bijeloj crti duž vitkoga tijela, koja se proteže od repa do glave i ima oblik slova ipsilon (Y).
Vješti penjači
Dakako da ćemo se iznenaditi kad ugledamo gekona kako vješto trči po stropu, glave i tijela okrenutih prema dole. Kako njegovo desetak centimetara dugačko tijelo to može bez problema? Kod gekona su se na donjoj strani prstiju razvile odlične „naprave“ za prianjanje. Površina njegovih prstiju jako je široka, a na njima su ljepljive kožne tvorevine na kojima su milijuni mikroskopski malenih najfinijih dlačica. Pomoću njih se gekon može penjati bilo kuda, čak i po staklu.

Znaš li?

Gekoni u prirodi obično žive tri do četiri godine. Kao kućni ljubimac može doživjeti i 15 godina!

Kod mnogih vrsta gekona spol mladunaca ovisi o temperaturi na kojoj se razvijaju jaja. Kad je temperatura iznad 31 °C, izleći će se mužjaci, a pri nižim temperaturama ženke. Jaja veličine graha iznimno su otporna i imaju tvrdu ljusku, što gekonima omogućuje široku rasprostranjenost.

Tina Pavlovič

ARHEO(B)LOG

ILUSTRACIJA:  SRĐAN IVANKOVIĆ

FOTOGRAFIJE: WIKIPEDIA

Obitelj
U mjesecu svibnju obilježava se Svjetski dan obitelji, i to je dobra prilika da se malo pozabavimo ovom temom. Kao i sve, i obitelji su se tijekom povijesti mijenjale i  još se mijenjaju. U ovom ćemo broju saznati nešto više o obitelji u starih Rimljana.
Pater familias
Razlike između današnjih i obitelji u starom Rimu doista su velike. Obično je u ono vrijeme zajedno živjelo nekoliko naraštaja. Na čelu rimske obitelji bio je pater familias, otac obitelji. Možda ste već čuli za taj izraz. To je bio najstariji muški član uže obitelji – otac ili djed – koji je, prema tadašnjim pravilima, imao golem utjecaj i prava nad životom ostalih članova, pa tako i djecom. Žene nisu imale formalno pravo glasa, nego su u njihovo ime nastupali otac, brat ili neki drugi muški član obitelji, a nakon udaje suprug.

Rosana Škrgulja

 

PRAPOVIJEST

FOTOGRAFIJE: PRAPOVIJEST, SHUTTERSTOCK

Ovaj put smo o načinu života, tjelesnim osobitostima i provođenju slobodnoga vremena pitali dinosaure. „To nije moguće!“ reći ćete. Ali jest! Naš posebni izvjestitelj krenuo je na uzbudljivo putovanje u davnu prošlost, zaustavio se kod dinosaura i hrabro im postavio nekoliko pitanja.

IZVOR: Prapovijest (Mozaik knjiga, 2016.)

ČUDA SVIJETA

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Metuzalemi
Najstarijim se stablom smatrao kvrgavi bor (Pinus longaeva) na Bijelim planinama u Kaliforniji, star 4700 godina. Smatra se da ta vrsta može doživjeti čak šest tisuća godina. No, 2013. godine u tom je području otkriven još stariji bor koji ima 5064 godine. On, međutim, dandanas nije dobio ime. Borovi iz toga roda rastu na nadmorskoj visini od približno 3000 metara. Uspješno podnose surove hladne vjetrove i ledene suše, a prava kiša na njih padne svakih trideset godina, zbog čega se iz snijega opskrbljuju vodom. Rastu jako sporo, a stabla su im čvorasta i veoma tvrda, teško se zapale i smola ih štiti od truljenja.

ZOO KUTAK

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Oklopljene životinje
Iznimno velik broj životinja ima neki način zaštite od vanjskih utjecaja ili od predatora. Osim raznovrsnih pokrova, poput krzna u sisavaca ili ljusaka u gmazova, neke životinje imaju posebno prilagođen oklop.
Kornjača je možda jedna od najpoznatijih takvih oklopljenih životinja. Njezin je oklop sastavljen od niza koštanih pločica poredanih prema određenom redoslijedu. Iznad njih se nalazi red rožnatih ploča koje ga dodatno učvršćuju. Gornji je (leđni) dio oklopa veći, ima više pločica i naziva se karapaks, a donji (trbušni) dio naziva se plastron i ima manje pločica. Oklop je srastao za kornjačinu kralježnicu i rebra, pa se ona ne može potpuno izvući iz njega. Ali zato u opasnosti može uvući glavu i udove i mirno čekati da opasnost prođe. Većina predatora odustane od napada kad shvati da ne može probiti do mekana tijela.

Pauci također imaju vanjski skelet sazdan od hitina, koji je podijeljen u dva dijela: prvi dio je prosoma, na kojoj se nalaze oči, usta te četiri para nogu, a drugi opistosoma, koja nema noge nego poseban „aparat“ pomoću kojega proizvodi i plete mrežu. Imaju i mala kliješta koja im pomažu dok se hrane. Kod nekih vrsta, poput trinidadske tarantule (Psalmopoeus cambridgei), na oklopu rastu dlake koje su jako osjetljive: kada se osjete ugroženima, pauci ih izbacuju u predatora kako bi ga otjerali.

Tea Dorogi