Moj planet – siječanj 2016.
SVIJET ŽIVOTINJA
FOTOGRAFIJE: Shutterstock
Je li im hladno?
Zimi je jako hladno i ima puno snijega. Ljudi se zbog toga toplo odijevaju i više vremena provode kod kuće na toplom. A kako zimu preživljavaju životinje? Životinje imaju odličnu sposobnost prilagodbe na različite klimatske odnosno vremenske uvjete. Svaka je životinja razvila svoj način preživljavanja u hladnim danima.
Lijepa patka mandarinka zimi mora tražiti hranu u ledeno hladnoj vodi. Od hladnoće je štiti gusto perje. Meko pahuljasto perje uz kožu u ledenoj vodi zadržava tjelesnu toplinu. Po cijelom je tijelu dodatno zaštićena šarenim vanjskim perjem. Ono je prekriveno posebnim uljem koje odbija vodu i ne propušta je. Ulje izlučuje žlijezda na zatku, a patka ga raznosi po perju kljunom. Takvim sastavom perja od hladnoće su zaštićene sve vrste pataka.
Najvećom i najsnažnijom životinjom smatra se sibirski tigar. On je najveći od svih vrsta tigrova. Dug je oko tri metra i težak čak do 400 kilograma! Živi u snježnim šumama sjevernoistočne Kine i južnoga Sibira. Od hladnoće ga štiti toplo gusto krzno duge dlake. Šape su mu široke i prekrivene gustim dlakama. Na taj su način i one zaštićene od hladnoće. Sibirski je tigar zbog svojega čudesnoga svijetlo-prugastoga krzna veoma tražen, stoga je na popisu ugroženih životinja. Na svijetu postoji još samo 150 do 200 primjeraka te prekrasne životinjske vrste.
Tina Pavlovič
ARHEO(B)LOG
ILUSTRACIJE: Matija Bublić
Čudesne trave
Jedna je od osobitosti arheologije da obuhvaća proučavanje gotovo svega što vam padne na pamet. Zanimaju vas glazba, ples, likovne umjetnosti? Nema problema, možete se baviti istraživanjem svake pojedine umjetnosti, ili svih zajedno, u kojem god povijesnom razdoblju želite i u kojem god dijelu svijeta želite. Niste baš neki tip za umjetnost, više vas zanimaju praktične stvari, poput gradnje ili tehničko područje? Opet nema problema, možete se baviti tehnologijom gradnje starih Rimljana, Kineza ili prapovijesnih naroda… Nebo je granica.
Bioarheologija
U posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenike sve više zanima i djelovanje čovjeka u njegovu prirodnom okolišu, načini na koje je čovjek mijenjao svoju okolinu i načini na koje je okolina mijenjala čovjeka. Bioarheologija se bavi proučavanjem životinjskih i biljnih ostataka s arheoloških nalazišta, te se (očekivano) dijeli se na arheozoologiju i arheobotaniku. Spoznaje iz bioarheologije sve više mijenjaju ustaljene predodžbe o životu naših davnih i manje davnih predaka. Biljni ostatci obično su jako sitni (zamislite da tražite zrno maka u kanti zemlje) te se iz tla izdvajaju posebnim postupcima.
Rosana Škrgulja
NARODI
FOTOGRAFIJE: Shutterstock
Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, čiji je glavni grad Antananarivo. Madagaskar je najveći afrički i četvrti najveći otok na svijetu, poznat osobito po lemurima i gorostasnoj biljci baobabu.
Jedinstvena afro-azijska kultura Madagaskarski domorodci potječu iz dvadesetak etničkih skupina, među kojima ne postoji puno jezičnih i kulturnih razlika. Zanimljiv je podatak o njihovu dvojnom podrijetlu: neki su došli iz Afrike, a neki iz Azije. Malgaški predci doplovili su na otok iz Indonezije u 4. stoljeću. U 7. Su se stoljeću zbog trgovačkih veza na otok počeli naseljavati i Afrikanci i Arapi. Malgaši su stvorili jedinstvenu kulturnu mješavinu Afrike i Azije.
Vlasta Mlakar
FOTOGRAFIJA MJESECA
FOTOGRAFIJE: Shutterstock
Pingvini
su ptice, iako ne lete. Imaju krila koja upotrebljavaju kao vesla. Tijelo im je prilično zdepasto. Za njih je svojstven uspravan i zibajući hod. Među prstima na nogama imaju plivaću kožicu i veoma su dobri plivači i ronioci. Po snijegu i ledu se nekad i kližu. Najčešće imaju samo jednoga mladunca, za kojega se skrbe i otac i majka. Najmanja vrsta odraslih pingvina visoka je 30 centimetara, a najveća najviše 160 centimetara. Na slici su majka i mladunac vrste žutonogih pingvina.
M. B.