Banovina
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI
Banovina (Banija) brežuljkasto je i šumovito područje u središnjoj Hrvatskoj. Omeđuju ga rijeke Kupa, Sava, Una i Glina te niska pobrđa u karlovačkom području. Tijekom povijesti na tom je prostoru bilo mnogo bitaka, velikoga junaštva i još većega stradanja. Po utvrdi Zrin ime je dobila moćna velikaška obitelj Zrinski. Na Zrinskoj i Petrovoj gori najveće su i najljepše kestenove šume. Kesten je odredio ime i Hrvatskoj Kostajnici. U Glini je skladana glazba hrvatske himne. U Petrinji je izumljena slavna salama „gavrilovićka“, a u Topuskom su otkrili toplu vodu…
Petrinja
Petrinja se razvila na ušću rijeke Petrinjčice u Kupu. Najveći je grad i gospodarski najrazvijeniji. Osobito je značajna mesna industrija (tvornica „Gavrilović“).
Petrinja ima dugu i bogatu povijest. Lijepo uređen perivoj na glavnome gradskom trgu zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture. Posebno ga krase (drvo)stoljetne lipe (latinski: Tilia grandifolia), nazvane „ilirke“. Promjer im je veći od dva metra! U parku je velika fontana s četirima kipovima dječaka s kornjačom, glazbeni paviljon i meteorološki stup – vremenjača. Barokna crkva Svetog Lovre u Domovinskom je ratu bila do temelja srušena. Na istome je mjestu iznova sagrađena crkva istoga oblika.
Hrvatska Kostajnica
Ovaj je grad ime dobio po kestenu („kostajn“), pa imendan u listopadu proslavlja veselom Kestenijadom. Najpoznatiji simbol Hrvatske Kostajnice jest Stari grad, sagrađen na otočiću na rijeci Uni. To je bila utvrda Zrinskih, koja je imala značajnu ulogu u obrani od osmanskih napada i vrijedan je kulturno-povijesni spomenik. Uz rijeku Unu uređeno je lijepo šetalište, a obližnja park-šuma Djed omiljeno je izletište.
Glina
Grad Glina leži na ušću rječice Maje u rijeku Glinu. Glavni gradski trg krase park i niz skladnih kuća. Platane u središnjem dijelu parka dao je zasaditi Josip Jelačić, tadašnji zapovjednik Prve banske pukovnije u Glini, koji je kasnije postao hrvatski ban. Mladi časnik Josip Runjanin tu je napisao melodiju za pjesmu Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Zbog velike popularnosti ta je pjesma odabrana na natječaju za hrvatsku himnu i naslovljena Lijepa naša domovina.
Prase u livreji
Ima grivu, rilo i kljove – znaš li tko je to? Točan odgovor glasi: divlja svinja.
Divlja svinja (latinski: Sus scrofa) predak je domaće europske svinje. Tijelo joj je pokriveno grubim čekinjama koje na hrptu čine grivu. Velika glava istegnuta je u dugačko rilo. Snažni očnjaci (kljove) karakteristični su osobito za mužjake. Žive u krdima, a stari mužjaci su samotnjaci. Danju se skrivaju u šipražju, a noću rujući traže hranu. Divlje svinje nisu ugrožene, dapače, broj im se silno povećao, premda za njih nema lovostaja. I u Banovini ih ima vrlo mnogo te čine velike štete usjevima jer sve preruju.
Nika Borovac