Sjećate li se popularnog Žućka – žutog tramvaja koji je vozio dubrovačkim ulicama? Jeste li zalazili u „Kulušić“ u vrijeme kad su ga posjećivali najpopularniji jugoslavenski bendovi? Jeste li ikad dobili dar za Dan dječje radosti? Jeste li čekali u redu za trajekt „Bodulka“? Kad ste zadnji put na izlet u Samobor putovali vlakom? Koju vam je ocjenu zaključila učiteljica „Domaćinstva“? Koju ste emisiju najviše voljeli gledati na programu Z3? Sjećate li se dramatičnoga prijelaza preko pontonskoga mosta na Novskom ždrilu? Imate li ploče s Opatijskog festivala? Jeste li ikad boravili u Kardeljevu? Ili možda u Aleksandrovu? Jeste li se sudarali automobilima u lunaparku u Draškovićevoj ulici u Zagrebu? Je li doista ljetovanje u hotelskom kompleksu „Haludovo“ bilo nešto neviđeno u Hrvatskoj? Kakva je bila vožnja riječkim i splitskim trolejbusima?

Svega toga, nažalost, više nema. Iako su na mnogim mjestima ostali tužni i devastirani prizori objekata koji više nemaju svoju prvotnu namjenu, u našim su srcima ostale lijepe uspomene na neka prošla vremena u kojima smo dijelili sudbinu s glavnim junacima ove knjige. Njih je zaista mnogo, a da je prostora bilo više, bilo bi ih još. Zanimljivim tekstovima objedinio ih je autor, povjesničar Tomislav Matić, koji je u potrazi za iščezlim predmetima, običajima i pojavama zašao još dublje u prošlost. Neke od stotinu priča, koliko ih je nakraju uvršteno u ovu knjigu, stare su više stoljeća, čak i tisućljeća, a nekima smo i mi sami bili svjedoci.

O autoru knjige Iščezla Hrvatska:

Tomislav Matić rođen je 1984. godine u Zagrebu. Diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine, na kojem je 2017. godine doktorirao obranivši rad pod naslovom „Ivan Vitez od Sredne – Prelat i humanist 15. stoljeća“. Tijekom studija boravio je i istraživao na sveučilištima „Ca’ Foscari“ u Veneciji i „Pázmány Péter“ u Budimpešti. Objavio je više znanstvenih radova, kao i stručnih radova i sažetaka, u časopisima, zbornicima i ostalim znanstvenim publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je na nizu znanstvenih konferencija u Hrvatskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Češkoj, Slovačkoj i drugdje te sudjelovao u nekoliko znanstvenih projekata, uključivši projekt „The Jagiellonians: Dynasty, Memory and Identity in Central Europe“ Sveučilišta u Oxfordu. Sudjelovao je u organizaciji nekoliko znanstvenih skupova i recenzirao više znanstvenih radova. Godine 2017. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Bavi se istraživanjem crkvene, kulturne i političke povijesti srednjeg vijeka i renesanse, s naglaskom na istraživanju crkvenih struktura, humanizma i intelektualne elite. Od 2012. godine zaposlen je na Odjelu za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, na kojem trenutno radi kao poslijedoktorand, držeći nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti. Godine 2018. objavljena mu je autorska knjiga „(Ne)poznati Hrvati“ u izdanju Mozaika knjiga.

Naslov „(Ne)poznati Hrvati“ pogledajte ovdje.