Knjige koje se usijeku u naše srce i misli
Postoje one knjige koji ne pripadaju niti jednoj kategoriji. Nisu ni kriminalistički romani, ni ljubavni, ni priručnici, ali opet sadrže pojedine elemente svakog žanra. U svakome od sljedećih romana napetosti, uzbuđenja, ljubavi, uspomena i emocija neće nedostajati. Ono što vam možemo garantirati da ćete se uz neke od njih opustiti i dobro nasmijati.
Rat je završio prije samo nekoliko mjeseci, ali malenom selu Chawton prijeti još jedan težak udarac. Imanje Chawton, srce zajednice i mjesto nekadašnjeg voljenog doma Jane Austen, moglo bi se prodati najpovoljnijem ponuđaču.
Osmero mještana poveže njihova ljubav prema romanima slavne spisateljice te osnuju Društvo ljubitelja Jane Austen. Stvaraju se nova prijateljstva, a bol iz prošlosti počinje zacjeljivati dok pritom traže način da očuvaju ostavštinu Jane Austen prije nego što bude prekasno. Usput možda dođe i do nekoliko neočekivanih iznenađenja…
Glumica koja sanja o ulozi u filmu Razum i osjećaji…
Seoski liječnik koji pronalazi utjehu u romanu Emma…
Farmer koji potajno čita Ponos i predrasude…
Može li se jedno seoce udružiti da postigne nešto nevjerojatno i spasi ostavštinu Jane Austen?
Roman Težina tinte, smješten u šezdesete godine sedamnaestog stoljeća te rano dvadeset i prvo stoljeće, isprepletena je priča o dvjema ženama iznimnog intelekta: Ester Velasquez, iseljenici iz Amsterdama kojoj je dopušteno pisati za slijepog rabina netom prije no što je grad poharala kuga, i Helen Watt, boležljivoj povjesničarki koja voli židovsku povijest.
Na početku romana bivši student poziva Helen pogledati skrivene židovske spise iz sedamnaestog stoljeća, netom otkrivene u njegovu domu tijekom renoviranja. Zatraživši pomoć Aarona Levyja, poslijediplomca koji je nestrpljiv koliko i šarmantan, i u utrci s drugim brzim timom povjesničara, Helen kreće u svoj zadnji projekt: ustanoviti identitet osobe koja je napisala te spise, neuhvatljivog pisara po imenu „Alef”.
Roman Težina tinte, uzbudljiv i ambiciozan, opsežnog dosega te intimnog tona, profinjeno je djelo povijesne književnosti o ženama koje razdvajaju stoljeća te o izborima i žrtvama koje moraju podnijeti kako bi pomirile život srca i život uma.
„Žena koja je slikala kanom“ iz pera autorice Alke Joshi živopisan je i neodoljiv roman koji prikazuje borbu jedne žene koja traži svoje mjesto u društvu, balansirajući između tradicionalnih i modernih vrijednosti. Roman „Žena koja je slikala kanom“ otvara vrata u svijet koji je istodobno raskošan i fascinantan, bijedan i okrutan. Ova svjetska uspješnica oduševila je milijune čitatelja, što dokazuje i činjenica da je knjiga provela rekordan broj tjedana na popisima najprodavanijih romana New York Timesa, USA Todaya, Publisher Weekleya, Tortonto Stara, LA Timesa, a također je i našla svoje mjesto među knjigama koje su odabrane za čitanje u knjižnom klubu Reese Witherspoon Hello Sunshine.
Zahvaljujući produkcijskoj kući Miramax na male ekrane uskoro stiže i serija koja se snima prema ovome romanu. Glavna uloga u filmu dodijeljena je velikoj zvijezdi Freidi Pinto, poznatijoj po ulozi u Oscarom nagrađenom filmu „Milijunaš s ulice“.
„Tri želje“ novi je roman Liane Moriarty, autorice svjetskih hitova „Sve što je Alice zaboravila“, „Devet potpunih neznanaca“, „Suprugova tajna“ i „Male laži“. Ovo je sedmi roman australske autorice Liane Moriarty na hrvatskom jeziku u prijevodu Ire Martinović. Njezine uspješnice prevedene su na više od 40 jezika, a prodale su se u preko 20 milijuna primjeraka diljem svijeta.
Kao studentica diplomskog studija na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju napisala je svoj prvi roman, „Tri želje“, sada po prvi puta objavljenog i na hrvatskom jeziku u prijevodu Ire Martinović, koji je postao svjetski hit.
Predstavljajući tri sestre Kettle kroz njihovu trideset četvrtu godinu života te njihov neumoran i snažan duh koji ne posustaje pred mnoštvom prepreka na koje nailaze, ovaj britki i dosjetljiv roman autorice uspješnice Male laži prodire duboko u žensku prirodu, postavlja mnoštvo suvremenih pitanja te ističe kako razlike, tako i sličnosti koje žene međusobno povezuju.
Osim u književnom svijetu, Liane Moriarty veliki uspjeh bilježi i na malim ekranima. Velika hit-serija „Male laži“ osvojila je brojne prestižne nagrade i prikovala desetke milijuna gledatelja u njihove naslonjače. Na krilima uspjeha prve serije, u kolovzu 2021. godine na Hulu je stigla nova poslastica za zaljubljenike već dobro uhodanog tima. Nicole Kidman, koja se osim u glumačkoj ulozi našla i u ulozi izvršne producentice, te nekoliko članove ekipe koja je radila nagrađivanu HBO seriju „Male laži“ ponovno je udružilo svoje snage oko nove dramske serije koja se snimala prema romanu „Devet potpunih neznanaca“.
Od autorice hitova New York Timesa i Sunday Timesa stigao je roman „Dobro susjedstvo“. Autorica Therese Anne Fowler domaćoj se publici predstavlja s iznimno važnom pričom koja postavlja mnoštvo suvremenih i aktualnih tema po pitanju društvenog staleža, rase, ekologije, međuljudskih odnosa i poštovanja te nudi surov i realan prikaz naše svakodnevnice.
Fowler je poznata po tome da u svojim romanima likove stavlja u naizgled teške i nezamislive situacije, koje proizlaze iz pritisaka i očekivanja njihovih kultura, ali i od njihovih obitelji.
U spisateljskoj karijeri napisala je brojne romane, među kojima se ističe povijesni naslov „Z“ koji je dobio svoju filmsku inačicu.
Prijevod na hrvatski potpisuje Petra Mrduljaš.
„Moja nestala polovica“ najbolja je knjiga 2020. godine prema izboru časopisa New York Times, The Washington Post, People, Time Magazine, Vanity Fair, Glamour.
Brit Bennett u prvom romanu objavljenom na hrvatskom isprepleće više niti i naraštaja obitelji, od krajnjeg američkog juga do Kalifornije, od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća, pripovijedajući priču koja je istodobno silno zanimljiva emotivna obiteljska priča i izvrsno istraživanje povijesti.
Njezin roman „Moja nestala polovica“, u prijevodu Aleksandre Barlović, odmah je stigao na prvo mjesto ljestvice bestselera New York Timesa i postao veliki svjetski književni hit. Na toj se prestižnoj listi nalazi preko godinu dana. Roman razmatra trajan utjecaj prošlosti na odluke, želje i očekivanja te istražuje neke od mnogih razloga i područja u kojima ljudi katkad osjećaju poriv da ne žive životom sredine iz koje su potekli nego nekim drugim.
Osim što je „Moja nestala polovica“ jedna od omiljenih knjiga Baracka Obame, osvojila je i srca čitatelja koji su je na stranici Goodreads proglasili najboljim povijesnim romanom 2020. godine. Nakon brojnih nagrada i priznanja roman „Moja nestala polovica“ privukao je pažnju i sedme sile. Popularni HBO morao se natjecati s ponudama čak 17 suparničkih TV kuća kako bi otkupio prava za snimanje serije po ovoj knjizi!
Brit Bennett osvojila je nagradu Hopwood za kratku priču, a godine 2014. nagradu Hurston/Wright za studente spisatelje. Nacionalna knjižna zaklada dodijelila joj je nagradu 5 Under 35, a njezin prvijenac „Mothers“ bio je bestseler časopisa New York Times.
Patrick Gale domaćoj se publici predstavlja romanom „Mjesto zvano Winter“ koji je prožet psihološkim istinama koje nas vode kroz emotivna prostranstva unutrašnjosti likova o kojima je ne moguće ne brinuti. Emotivan i izazovan roman. Iznimno važna i povijesno utemeljena priča koja daje potpuno drugačiji uvid u sudbine nekoć „nijemih“, marginaliziranih pripadnika društva.
Baziran na istinitim povijesnim događajima, roman „Mjesto zvano Winter“ kombinira intimnu i nježnu obiteljsku priču s elementima surove stvarnosti, pritom rušeći mnoštvo društvenih tabua, te Gale u ovome romanu o ljubavi, seksualnosti i prikrivenim strastima daje glas onima koji ga u društvu prije nisu imali.
Do sada je napisao dvadeset romana, uključujući i The Aerodynamics of Pork (1985.), Ease (1985.), The Facts of Life (1995.), Rough Music (2000.), Notes from an Exhibition (2007.), A Perfectly Good Man (2012.), Take Nothing With You (2018.).
Prijevod na hrvatski jezik potpisuje Marin Popović.
Janet Skeslien Charles nagrađivana je autorica romana „Moonlight in Odessa“ i „Pariška knjižnica“. Njezine kratke priče objavljivane su u antologijama Montana Noir i A Million Acres. Charles je svoje istraživanje za roman „Pariška knjižnica“ započela radeći za voditeljica programa u Američkoj knjižnici u Parizu. Ovaj potresan povijesni roman nanovo nam otkriva ono čarobno u knjigama i slavi naše čitalačke navike. Roman „Pariška knjižnica“ inspiriran je istinitim događajima iz Drugog svjetskog rata i životima hrabrih knjižničara iz Američke knjižnice u Parizu.
Dvojni narativ Pariške knjižnice razotkriva kako međuljudski odnosi – oni obiteljski, prijateljski i ljubavni – oblikuju naš identitet te istražuje snažnu ulogu književnosti u formiranju našeg identiteta i pružanju utjehe čak i u najtežim životnim trenucima. Radnja donosi nezaboravnu priču o ljubavi, prijateljstvu i obitelji te snažnoj ulozi književnosti u najtežim životnim trenucima.
Prijevod na hrvatski potpisuje Svetlana Grubić Samaržija.
Dirljiv povijesni roman „Dom za neželjene djevojčice“ autorice Joanne Goodman baziran je na stvarnim povijesnim događajima iz pokrajine Quebec i životu njezine pokojne majke, a govori o čvrstoj i neraskidivoj vezi između majke i kćeri. Goodman će vas šokirati istinitom pričom o Duplessisovoj siročadi koja je šokirala cijeli svijet!
Ovaj potresni roman progovara o mračnoj prošlosti Kanade, o vremenu kada je donesen zakon prema kojem su djeca, čiji roditelji nisu u braku u Katoličkoj crkvi, uklonjeni iz obitelji i poslani u sirotište. Država je u to vrijeme plaćala određeni iznos organizaciji koja upravlja domovima, ali taj iznos se udvostručuje ako je dijete proglašeno mentalno bolesnim. Sirotišta postaju bolnice za duševne bolesti. Djecu u tim sirotištima iskorištavaju u svim pogledima – fizičkim, seksualnim, eksperimentalnim. Između 20 i 50 tisuća djece preko noći postalo je štićenicima bolnica za duševne bolesti.
„Dom za neželjene djevojčice“, u prijevodu Dragane Grozdanić, punih šest mjeseci držao je vrh liste najprodavanijih naslova The Globe & Maila, a internacionalni uspjeh postigli su i njezini ostali romani: „Harmony“, „You Made Me Love You“, „The Finishing School“ i „The Forgotten Daughter“.
Volite li romane Liane Moriarty ili Celeste Ng, s najnovijim naslovom „Upitaj još jednom“ autorice Mary Beth Keane zadovoljit ćete sva svoja knjiška osjetila.
Roman „Upitaj još jednom“, priča o ljubavi i otkupljenju, o vjeri i opraštanju, otkriva kako se sjećanja na djetinjstvo mijenjaju s udaljenosti odrasle dobi – kako zlikovci postaju manje prijeteći, a oni koji su se doimali nevinim odjednom kao da su manje nevini. Posrijedi je priča o tome kako, ako imamo sreću, moć ljubavi može pobijediti nasilje koje vreba ispod površine svakodnevnog života. Ovaj snažan i dirljiv roman o obitelji, traumi i ključnim trenucima u životu portretira irsko-američku manjinu u američkom predgrađu.
Autorica je djela „The Walking People“, „Fever“ i „Upitaj još jednom“ koji je prvi objavljen naslov na hrvatskom jeziku u prijevodu Aleksandre Barlović. Upravo je s tim romanom postigla najveći uspjeh. Osim osvojenih vrhova popisa najprodavanijih naslova poput New York Timesa, roman „Upitaj još jednom“ s više od 22 zemlje u kojima su se prodala prava za prijevod, bio je rekorder po broju objavljenih prijevoda za 2021 godinu.
Za svoj rad Mary Beth Keane primila je brojne nagrade i priznanja. Godine 2011. Državna književna zaklada svrstala ju je među „5 ispod 35“, a 2015. godine dodijeljena joj je stipendija John S. Guggenheim za pisanje proze. Trenutno se snimanju čak dvije serije prema njezinim romanima! Prava za ekranizaciju prodana su za naslove „Fever“ i „Upitaj još jednom“.
Ann Napolitano suvremena je američka književnica i autorica svjetskog hita „Dragi Edwarde“ koji je obilježio književnu scenu 2020. godine. Ovo je jedna od onih knjiga koje vas prisile vjerovati autoru, koje vas duboko rastuže, ali vas i vode prema nečemu čudesnom, nečemu dubokoumnom i iscjeljujućem.
The Washington Post, The Boston Globe, Real Simple, Fast Company, Women’s World, Parade, LibraryReads i Amazon proglasili su roman „Dragi Edwarde“ najboljom knjigom 2020. godine! Osim kritike, zavidio je i čitatelje diljem svijeta. Nominiran je za roman godine prema odabiru milijunske publike popularne stranice Goodreads i bestseler s liste New York Timesa.
Napolitano je u karijeri napisala tri romana, a upravo je s ovom književnom senzacijom postigla najveći uspjeh. Roman Ann Napolitano „Dragi Edwarde“ istraživanje je onoga što nas čini ljudskim bićem, uči nas kako preživjeti u ovom zagonetnom svijetu i kako skrbiti jedni za druge.
Ostale romane potražite na linku.