Zeleni otok Mljet
Nika Borovac
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, WIKI
Mljet je najšumovitiji jadranski otok. Gotovo tri četvrtine njegove površine prekrivaju bujne šume alepskoga bora i hrasta crnike. Zapadni je dio otoka prije više od pedeset godina proglašen nacionalnim parkom te je tako postao naš prvi morski nacionalni park. Otok ima jedinstvena morska jezera, ali i izvore pitke vode. Na Mljetu je – bar se tako pretpostavlja – boravio i najslavniji grčki junak Odisej. Vjeruje se da je i apostol Pavao nakon brodoloma spas našao baš na Mljetu. Možda čak i pas maltezer potječe s Mljeta, a ne s Malte!
Morska jezera
Mljetska su jezera jedinstvena pojava u kršu. Veliko jezero i Malo jezero zapravo su duboki zaljevi koje je ispunilo more. Jezera su uskim prolazom (Solinskim kanalom) povezana s okolnim morem kroz koji se u njima izmjenjuje voda djelovanjem plime i oseke. Voda je u jezerima slana. Zimi je hladnija od okolnoga mora, a ljeti toplija. Veliko je jezero bogato ribom, rakovima i školjkašima.
Stanar u školjki
U mljetskomu jezeru žive i plemenite periske, najveći školjkaši u Jadranskomu moru. Ljuštura im može biti dugačka čitav metar! Žive na morskomu dnu, na dubini do 30 metara. Za dno se pričvrste dugim čvrstim nitima. Od tih se niti nekoć tkala skupocjena tkanina. Unutar periskinih ljuštura katkada se može naći i biser nepravilna oblika. U periski vrlo često živi račić čuvarkuća. On školjku upozorava na opasnost i potiče ju da zatvori ljušture. Danas je plemenita periska zakonom zaštićena.
Otočić na slanom jezeru
U 12. stoljeću gospodari Mljeta postali su benediktinci iz Apulije. Oni su usred otočića na Velikom jezeru sagradili samostan i crkvu posvećenu Sv. Mariji.
Psić s Mljeta
Zbog zbrke s imenima otoku Malti pripisuje se i pas maltezer. No malteški psić ili maltezer najvjerojatnije ipak potječe s našega Mljeta! Taj maleni živahni psić visok je samo 25 centimetara, a duljina mu je veća od visine. Cijelo mu je tijelo prekriveno dugačkom svilenkastom dlakom. Uvijek je bijele boje.
