RECENZIJA Lea Renić, New Chapter
Jeste li se ikad zapitali da li psihoterapeuti trebaju terapiju za sebe? Prvo na što sam pomislila je to kako kroz iskustvo i rad s drugim pacijentima oni najbolje mogu pomoći sami sebi, ali ova knjiga me uvjerila u suprotno i pokazala mi da terapeuti itekako mogu zaglibiti. Svi smo ljudi s različitim problemima, nemamo isti obrazac (bilo bi i dosadno da imamo) i koliko god je ono što nas muči identično s nečijom drugom psihološkom situacijom, uvijek postoji ona jedna stvar koja nas čini unikatnima po tom pitanju.
Lori Gottlieb je psihoterapeutkinja iz Los Angelesa koja u svojoj ordinaciji pomaže svojim pacijentima da prebrode teške životne trenutke ni ne sluteći da će se i ona uskoro naći na terapeutskom kauču kao pacijentica. U samo jednom danu ruši joj se svijet koji je stvorila sa svojim partnerom, ostavlja ju osoba s kojom je planirala budućnost i tu se Lori nađe u situaciji da mora potražiti stručnu pomoć. Osobu koja će stati na njenu stranu. Ali to se ne dogodi. Njen terapeut Wendell je čudan čovjek, terapeut sa staromodnom metodom “liječenja”. Na prvu se čini da od te terapije neće biti ništa, ali Wendell će polako i postepeno doći do srži problema u Lorinom slučaju.
S druge strane, u Lorinoj ordinaciji na terapiji imamo vrlo zanimljive i oštećene osobe. Pratimo priče četiri osobe i glavne nam protagonistice. Svaka od ovih priča pogađa ravno u srž ljudske duše i daje nam do znanja da svijet oko sebe možemo mijenjati počevši od sebe. Kada si priznamo i na glas izgovorimo ono što nas najviše tišti, svijet je naš.
Iako je svaka od ovih terapija posebna na svoj način, dvije osobe su me se posebno dojmile.
Prvi, po mom mišljenju lik s najboljom pričom je holivudski producent s poprilično velikim egom. U isto vrijeme me uspio nasmijati i naživcirat. John je osoba koja je izvana hladna kao led, a unutra se vode žestoke borbe. Dugo mu je trebalo da se prestane boriti sam sa sobom i da se prepusti onome zbog čega je došao kod Lori. Volim kada se tako snažne i hladne osobe otope pod naletom emocija, kad se prepuste i istresu sve iz sebe. John je razgovorom i iskrenošću uspio pronaći sebe, spasiti svoj brak i ono najbitnije, spasiti sebe. Grižnja savjesti je zeznuta stvar.
Na terapiju dolazi i Julie. Tridesettrogodišnjakinja puna života kojoj je dijagnosticiran težak oblik raka i kroz terapiju se pokušava pripremiti na ono najgore što dolazi. Julie je u novopečenom braku, puna života . Osoba koja planira svoj sprovod umjesto zajedničkog života sa svojim suprugom. Nakon što je saznala da je teško bolesna počinje raditi ono što ju najviše ispunjava, uživa u ostatku života i odlazi na terapiju. Jako me se dojmio odnos između nje i Lori. Profesionalan, ali prijateljski nježan. Povezanost između njih dvije je nešto posebno
Julie je taj drugi lik čija me priča taknula i dala mi do znanja da treba uživati u malim stvarima. Trebamo raditi ono što nas veseli i ispunjava jer nikad ne znamo kada će naš život na ovom svijetu završiti.
Treća pacijentica je šezdesetdevetogodišnja Rita. Rita pati od teške depresije i ako se ubrzo nešto ne promjenu u njenom životu za svoj sedamdeseti rođendan će si oduzet život. Ona je jedna jaka, ali izgubljena žena koja je prošla pakao kroz život, a opet ostala tu unatoč groznom ljubavnom iskustvu i još gorim odnosom sa svojom djecom. Ona si ne dozvoljava ljubav i lijepe riječi, zatočena je u prošlosti i terapijom stavlja sebe u iskušenje. Jedva sam čekala rasplet Ritine priče, i mogu vam reći da sam jako zadovoljna i sretna zbog nje. Ljubav nije samo za mlade!
I na kraju osoba s kojom sam se najmanje povezala. Dvadesetpetogodišnja Charlotte je itekako svjesna svog problema s alkoholom i krivim muškarcima. Iz tjedna u tjedan dolazi na terapiju s istim izgovorima. Za svaki svoj postupak obavezno nađe opravdanje, ali čak mi je bila i simpatična s rečenicom s kojom je ulazila u Lorinu ordinaciju, a to je: “Ubit ćete me.” Po tome se može primijetiti da je i sama bila svjesna svog problema, ali se nikako nije mogla kontrolirati.
Svaka osoba u ovoj knjizi nosi svoj teret, i stvarno sam uživala čitajući ove istinite bilješke. Knjiga koja na svoj humorističan, ali ozbiljan način pripovijeda o ljubavi, iskupljenju, strahu, hrabrosti i žudnji. Sviđa mi se kako se svaka osoba mijenja iz poglavlja u poglavlje i kako se klupko tajni odmotava dok svaki pojedinac završi ogoljenom dušom, razotkrivajući suštinu problema koju su potiskivali duboko u sebi. Tako i Lori, uz svog terapeuta i iskustva svojih pacijenata završava svoju terapiju mirne duše i zadovoljna.
Hvala Lori, hvala Mozaik knjiga, a hvala i Vama na čitanju ovog osvrta.
Izvor: New Chapter