Predstavljen roman “Mali i Levijatan”
Naklada Mozaik knjiga održala je paralelnu promocjiu dva romana “Mali i Levijatan” Svena Popovića i “Crvene golubove” Sanje Lovrenčić, kojima se autori odmiču od trenda stvarnosne proze i ulaze u svijet fantastike.
Roman “Mali i Levijatan” treća je knjiga, i drugi roman, Svena Popovića te ga predstavlja u novom ruhu – u njemu se autor odmiče od toposa i kulture grada, o kojima je dosad pisao, te prelazi u sferu fantastike, otkrivajući time bajkovite predjele vlastite mašte na dovitljiv način.
Roman je namijenjen mlađoj publici, no stariji će prepoznati metafore fino utkane u tekst kroz koje autor progovara o velikim i važnim pitanjima današnjice, prema priopćenju nakladnika.
“Pustio sam likove da me vode i ispostavilo se da je to gusarski i vikinški roman, što je omaž mome djetinjstvu, moreplovstvu, gusarima, otočkom blagu… to je stvarnosna proza u tome svijetu”, poručio je Popović.
Novi roman pjesnikinje, spisateljice i prevoditeljice Sanje Lovrenčić, “Crveni golubovi”, dvostruka je knjiga koja se sastoji od proznoga teksta i Pjesmarice, zbirke poetskih fragmenata koje je autorica pisala kao skice za pojedine ulomke romana jer je htjela vidjeti koliko joj se ta dva registra, kao u osnovi pjesnikinje, razlikuju, kazala je prilikom predstavljanja knjige.
Njezin roman ne spada sasvim u žanr fantasyja, ali ima iskoraka u nestvarno i nadrealistično te znanstvenu fantastiku, iako potonja ne prevladava.
”Moj credo je da je pisac u stanju nešto izmisliti. Mene SF-ovci ne priznaju kao svoju, možda jer nema dovoljno iskoraka u SF”, rekla je autorica na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
U njezinu romanu postoji alternativni internet koji je “neka vrsta sporog, filozofskog interneta u kojemu nema reklama, a informacije teku sporo”, kazala je, dodavši da je igra s nadrealnim način da se izrazi nešto dublje od same stvarnosti.
“Igra je bila izrazito zabavna. Iskorak iz realističnog daje prostor za igru i izmišljanje, i daje način da se o stvarnosti kaže nešto zanimljivije i dublje nego u realističnim romanima”, poručila je autorica, istaknuvši da “pričati istinitu priču o povijesti svoje obitelji više nema smisla pričati”.
Motiv otoka javlja se u obama romanima. U “Malome i Levijatanu” otok je topos na kojemu se likovi sastaju, a u “Crvenim golubovima” otok postaje punopravni lik i pokretač radnje.
”Otok je kao topos, na kojemu uvijek dolazi do nečeg čudnog, važnog, preokreta – otok je krizno mjesto gdje počinje radnja”, poručila je autorica.
U Popovićevu romanu otok je mjesto gdje se odvija ”Festival tkanja”, dio romana gdje se posade raznih brodova okupljaju i prepričavaju svoje pustolovine – ne samo one koje su se desile, nego one koje su moguće i koje “spajaju ljude, uglavnom na antifašistički i slobodarski način”, poručio je autor, istaknuvši da se njegov zamišljeni festival temelji na postojećem Festivalu europske kratke priče.
Razgovor s autorima moderirao je Andrija Škare.
Izvor: Hina
Foto: Mislav Udovičić