INTERVJU Bojana Radović, Večernji list

Hrvati su tiskali knjige prije Kolumbova otkrića Amerike

Luksuzno izdanje Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine stoji čak 12.000 kuna i gotovo je rasprodano, a objavio ga je Mozaik knjiga.

Ovo su činjenice kojima se ne mogu podičiti ni mnogo veći narodi od nas: Misal po zakonu rimskoga dvora prva je hrvatska otisnuta knjiga. Dovršena je 22. veljače 1483. godine (Kristofor Kolumbo prvi je put kročio na američko tlo 1492. godine). U hrvatskoj baštini taj je Misal znan i kao hrvatski prvotisak, a otisnut je samo 28 godina poslije čuvene Gutenbergove Biblije, važan i po tome što su se upravo s njim Hrvati pridružili malobrojnim europskim narodima koji imaju svoje inkunabule.

No tu posebnostima nije kraj, Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan je na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, dakle ne na latinskom, i to glagoljicom, što svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća. Sada je taj čuveni Misal ponovno pred očima javnosti, Mozaik knjiga otisnuo ga je kao jedno od svojih luksuznih izdanja, koje nam je predstavio jedan od urednika Vid Jakša Opačić. On spremno priznaje da je to bio velik i nimalo lak posao te potvrđuje kako su u toj izdavačkoj kući izuzetno ponosni na ovo izdanje, koje je tiskano u limitiranih 150 primjeraka, od kojih je 130 već prodano u pretprodaji.

Riječ je zapravo o kompletu knjiga, svaki kupac uz Misal po zakonu rimskoga dvora dobiva i transliteraciju, prvi cjeloviti prijevod Misala s glagoljice na latinicu, te popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima koje su napisali ponajbolji hrvatski stručnjaci za djelovanje i ostavštinu naših glagoljaša. Uz te tri knjige u kompletu su i zaštitni ovitak za Misal kao i ovici za popratne knjige, zatim pamučne rukavice te rezervacijski i vlasnički list. Cijena je 12 tisuća kuna, preciznije 11.976 kuna.

– Ovo je Mozaiku knjiga treći luksuzni projekt u tri godine, a prije toga smo 2008. imali i luksuzno izdanje Biblije. Godine 2020. objavili smo Misal kneza Novaka, a lani Temelje Hrvatske. Sada opet imamo vrijednu knjigu hrvatske baštine, koja je važna iz više razloga. To je prva hrvatska tiskana knjiga, knjiga koja slijedi Gutenbergovu Bibliju, čime se može pohvaliti malo koji narod. No knjiga je važna i zbog toga što je najvjerojatnije tiskana u Veneciji, oko čega još postoje prijepori. No ono što zasigurno znamo jest to da je to prvi tiskani misal u povijesti koji nije bio na latinskom jeziku i na latinici. Naš Misal tiskan je na crkvenoslavenskom jeziku, i to glagoljicom – kaže Vid Jakša Opačić, a na pitanje tko će danas kupiti knjigu na glagoljici, odgovara:

– Ponajprije znanstvenici koji proučavaju glagoljicu, stare hrvatske knjige, pa tako i inkunabule. Zatim su tu znanstvene i kulturne institucije, neke knjižnice. Ako je suditi prema odazivu kupaca naših ranijih luksuznih izdanja, kupit će je i fizičke osobe, zaljubljenici i poznavatelji takvih rijetkih knjiga, kolekcionari – objašnjava urednik. Ističe da o važnosti ovakvih luksuznih izdanja za cjelokupnu kulturnu i baštinsku sliku naše zemlje svjedoči i podatak kako je prethodno luksuzno izdanje Mozaika knjiga, ono iz 2020. godine, Misal kneza Novaka, predsjednik Zoran Milanović poklonio papi Franji kada je bio u službenom posjetu Svetoj Stolici.

Što se tiče tehničkih karakteristika Misala po zakonu rimskoga dvora, to je knjiga od 440 stranica, stranice su joj dvostupčane i otisnuta je dvobojno. Listovi knjige imaju zlatni rub, a korice su joj presvučene najfinijom telećom kožom. Kao glavni predložak ovom izdanju poslužio je upravo Misal kneza Novaka, a posebno je zanimljivo da su za ovo luksuzno izdanje ponovno napravljeni inicijali čiji je autor naš najpoznatiji grafičar koji proučava glagoljicu prof. Frane Paro.

– Ranije tiskani i sačuvani primjerci često nemaju inicijale na svim mjestima, a mi smo željeli knjigu koja će imati usustavljene sve inicijale i sjajno ih je napravio prof. Paro – kaže urednik knjige i objašnjava kako je u cijelom svijetu sačuvano tek petnaestak primjeraka, a neki su dijelovi Misala pronađeni tek nedavno u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.

– Za ovo luksuzno izdanje najviše smo se koristili primjercima koji se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a kako nisu cjeloviti, za neke smo dijelove koristili još i vatikanski i washingtonski primjerak – otkriva Vid Jakša Opačić. Dodaje da su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuvaju dva primjerka Misala po zakonu rimskoga dvora, a u Hrvatskoj se još dva primjerka mogu naći u knjižnici HAZU, jedan u knjižnici samostana dominikanaca u Bolu na otoku Braču i jedan u samostanu franjevaca trećoredaca na Ksaveru u Zagrebu. Stručnjaci znaju da se jedan od najočuvanijih primjeraka hrvatskog prvotiska čuva u Sankt Peterburgu, ali zbog aktualne ratne situacije iz toga grada nije stigao nijedan odgovor na molbe da im se omogući uvid u knjigu.

Urednik knjige spremno priznaje da ne zna glagoljicu i da je jako sretan što su na knjizi radili oni koji je jako dobro znaju:

– Ova je knjiga rezultat suradnje s partnerima: Staroslavenskim institutom u Zagrebu, Katedrom čakavskog sabora Roč i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom. Tamošnji stručnjaci sve su detaljno pregledavali, pazili su doslovno na svaku sitnicu: jesu li sve stranice pisane redom, nedostaju li poneki inicijali… Doista vrlo složen i zahtjevan posao. A meni kao jednom od urednika to je bila i posebna prilika, jer malo tko dobije šansu da vidi i svakodnevno radi na knjizi koja je starija od otkrića Amerike. Bilo mi je jasno da upravo ovo izdanje treba iznova predočiti hrvatskoj javnosti. Neki će se sjetiti da je ova knjiga već bila predstavljena 1971. godine, kada su je objavili Novi liber i Mladost, koji su također objavili faksimil, ali od tada je prošlo više od 50 godina, a interes postoji i dalje.

Do sada su iz tiska izašli sam Misal i transliteracija, koji odmah idu u ruke kupaca, a u siječnju će im stići i treći dio kompleta – knjiga stručnih tekstova o Misalu. Naravno, u Mozaiku knjiga već rade na luksuznom izdanju za 2023., a bit će to Utemeljitelji Hrvatske.

 

Izvor: Večernji list

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL