Ima li ičega prirodnijeg od Tita koji se na bijeloj Vespi spušta u grad iz škvera? U kakvom su odnosu bili vođa bivše države i Split, a u kakvom su mogli biti? Zašto je njegov djelomični oponašatelj na čelu novostvorene države mogao postati predsjednik, ali nije mogao osvojiti srce dalmatinske prijestolnice i ekipe s Poljuda? Kako izgleda melankolija ljudi na odlasku, koji se svaki na svoj način mire s povijesnim porazom? Kakav je bio tok svijesti protagonista raspada rečene države, a kakav onih koji su u tom raspadu bili puki statisti? To su pitanja koja otvara i teme kojima se bavi drugo proznofikcijsko ostvarenje povjesničara i publicista Dragana Markovine, koje ovaj put dobiva i romaneskni zamah – s okusom mora i soli, gorčine ali i miline, one hedonističke. U kolopletu priča o sasvim nedavnoj i već nešto nam davnijoj prošlosti, Maršal na Poljudu govori nam umnogome i možda ponajprije o – sadašnjosti.

O autoru:

Dragan Markovina (Mostar, 1981.) povjesničar je, publicist i pisac. Od 2004. do 2014. radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, i u tom razdoblju stekao je titulu doktora znanosti i docenturu iz povijesti.

Autor je knjiga Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja (Zagreb – Sarajevo, 2014.), Tišina poraženog grada: eseji, priče, kolumne (Mostar, 2015.), Povijest poraženih (Zagreb, 2015., Sarajevo, 2016.), Jugoslavenstvo poslije svega (Beograd, 2015.), Doba kontrarevolucije (Zagreb, 2017.), Usamljena djeca juga (Split, 2018., Beograd, 2019.) Jugoslavija u Hrvatskoj (1918. – 2018.): od euforije do tabua (Zagreb, 2018.), Libanon na Neretvi: kultura sjećanja, kultura zaborava (Mostar, 2019.), Neum, Casablanca (Sarajevo, 2021.), Povijest, politika, popularna kultura (Zagreb, 2022.), Partizani prohodu (Beograd, 2022.) i 14. Februar 1945. (Sarajevo, 2023.).

Dobitnik je nagrade „Mirko Kovač“ za knjigu Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja 2015. te nagrade „Zdravko Grebo“ za esej iz knjige Libanon na Neretvi 2019. godine. Jedan je od autora tekstova u zbornicima Stigma totalitarizma i Politička upotreba prošlosti. Redoviti je kolumnist portala Telegram, sarajevskog Oslobođenja, portala Peščanik i portala Velike priče te autor emisije „U kontru sa Draganom Markovinom“ na sarajevskom O kanalu. Utemeljitelj je KaP-a: Korčula after partyja, nove inkarnacije Korčulanske ljetne škole.