Ekspozicija tame

Ispripovijedan iz perspektive slijepca, prozvanog Mračnjak, koji je istodobno i njegovo žarište, roman Ekspozicija tame odvija se u imaginarnom podravskom selu Viru, u kojemu je migracijskom kockom završila i bogata trgovačka cincarska obitelj Aviro. Njihova je kuća središte intelektualnog života, otmjenija i građanskija od drugih, dah Beča, pa nije čudno što jedan slijepi dječak iz siromašne, nepismene i Velikim ratom prorijeđene i oštećene obitelji cijeli život želi i žudi biti kao oni, jedan od njih. Protutnjat će kroz selo dva svjetska rata sa strašnim i dugoročnim posljedicama, carstva će postajati kraljevine i republike, u onom drugom ratu vojske će se smjenjivati na vlasti i u teroru, mnogi će prodati obraz da bi se glava sačuvala, ljudi će u pravilu podemoniti i nacionalno se homogenizirati. Treba imati na umu: iz tame se dobro vidi, a tamo, u tamu, ne vidi nitko.

Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) objavljivao je u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u časopisima u desetak stranih zemalja (SAD, Austrija, Crna Gora, Srbija, Rusija, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Kanada…). Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te romane Kak je zgorel presvetli Trombetassicz, Mogla bi se zvati Leda (Hena com, 2018.) i Vošicki (Hena com, 2020.), za koji je dobio nagradu “Fric” i “Nagradu Vladimir Nazor”. Pokretač je „Alpe Jadran festivala mladih pisaca“, predsjednik organizacijskog odbora međunarodnoga festivala književnosti „Galovićeva jesen“ i jedan od pokretača te glavni urednik časopisa Artikulacije.