Najstariji knjižni klub „Svijet knjige“ proslavio 30. rođendan

Najveći i najstariji knjižni klub u Hrvatskoj Svijet knjige obilježio je u prvom klupskom centru na zagrebačkom Kaptolu svoj 30. rođendan. Klub Svijeta knjige u svojoj ponudi ima zastupljeno 80 posto hrvatske nakladničke produkcije, a svi se naslovi mogu kupiti u jednome od 16 klupskih centara diljem Hrvatske, putem weba i ostalih kanala prodaje.

Tim povodom, okupljenim najvjernijim članovima obratio se voditelj Svijeta knjige Lovro Torbica. „Nakon tri desetljeća rada kluba s ponosom mogu reći da danas brojimo više od 30 tisuća aktivnih članova. U ovoj godini bilježimo rekordan broj novih ljubitelja knjiga što dokazuje da u Hrvatskoj raste interes za čitanjem“, rekao je Torbica.

Osim članova, važnu ulogu u Svijetu knjige imaju autori i ilustratori čijim izdanjima članovi kluba ne mogu odoljeti. Torbica je naglasio da svoju člansku iskaznicu od prvog dana rada kluba posjeduje gotovo tisuću članova diljem Hrvatske.

Rođendanska obljetnica bila je povod i za promociju naslova koji nudi uvid u više od 80 najcjenjenijih, najrjeđih i najvažnijih knjiga na svijetu. O knjizi je govorio akademik Pavao Pavličić koji je ovaj naslov obogatio nacionalnim dodatkom, točnije popisom sedamnaest domaćih klasika koji su utjecali na razvoj hrvatske kulturne baštine.

To je općeobrazovna knjiga, smatra Pavličić i dodaje da se unutra nalaze one knjige koje su utjecale na društvena gibanja, na zbivanja u znanosti i umjetnosti, pri čemu je naglasio da je to je njihova temeljna kvaliteta. „Pri odabiru naslova hrvatske povijesti književnosti trudio sam se naći ravnotežu između zadanog kriterija presudnosti utjecaja nad kvalitetom, ali sam nastojao uvrstiti i što više književnih djela“, rekao je Pavličić.

Pavličić je otkrio kako je na njegov rad najviše utjecao Osman Ivana Gundulića, budući da se s njim bavio i s one stručne strane. „Zbog svih sam knjiga ponosan što sam ih uvrstio u nacionalni dodatak. Na neke sam posebno ponosan, jer kad je riječ o Gundulićevu Osmanu, svi će se složiti da mu je mjesto tu unutra, ali ja sam recimo stavio i knjigu Otona Kučere Naše nebo iz 1895., koja je po prvi puta našim ljudima dala prve znanstvene spoznaje u astronomiji, iako je bila pisana kao znanstvenopopularni tekst”, dodao je Pavličić.

Vrlo je teško pretpostaviti za koju bi knjigu iz modernije hrvatske književnosti mogli reći da je utjecala na društvena zbivanja, smatra Pavličić i dodaje da se često dogodi da takvo izdanje nije prepoznato u svom vremenu, nego tek u nekom kasnijem trenutku. „Slutim da će nam u nekoj budućnosti važne biti memoarske knjige“, zaključio je Pavličić.

U klupskom centru na zagrebačkom Kaptolu osim članova okupili su se domaći autori i ilustratori, među kojima su Goran Tribuson, Sanja Pilić, Nives Madunić Barišić te ilustrator Marko Jovanovac. Rođendansko okupljanje posjetila je i poznata dizajnerica Diana Viljevac.