Moj planet – studeni 2016.

GLODAVCI

FOTOGRAFIJE: Shutterstock

Vidra

Vješta plivačica, grabežljivica oštrih zuba, istodobno zaigrana, ljupka i odvažna. U životinjskom svijetu predstavljamo je kao jednu od najustrajnijih noćnih skitnica. Imaš li sreće, možda te negdje iznenadi usred bijela dana.

U Hrvatskoj živi euroazijska vidra – jedna od 13 poznatih vrsta vidra što ih nalazimo po svijetu. Vidru ubrajamo u red zvijeri, u obitelj kuna. Kune su, među ostalim, karakteristične po ekstremitetima s pet prstiju (većina zvijeri na stražnjim nogama ima četiri prsta), kratkim ušima i dugačkim kandžama što ih ne mogu uvući. Imaju izvrstan njuh koji im pomaže u pronalaženju hrane i međusobnoj komunikaciji. Sve kune imaju stražnjične žlijezde iz kojih izlučuju uljastu tvar oštra mirisa.

Vidra je odabrana za simbol Bernske konvencije – to je europska konvencija o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta.

Vidre žive na svim kontinentima –  osim u Australiji i na Antarktici.

Znaš li?

Vidre najčešće pogibaju pod kotačima automobila.
Vidrin brlog zovemo vidrina, a izlučevine vidreki?

Jasna Merc

ARHEOBLOG

Ilustracija: Srđan Ivanković

GPS u prošlosti

Svi se svaki dan se snalazimo u prostoru – kad idemo na posao ili u školu, u trgovinu, na igralište… Pokušajte se sjetiti kako ste naučili put do škole. Sigurno vas je  netko stariji proveo nekoliko puta a vi ste pamtili kuda morate proći, na primjer, preko mosta, pred slastičarne kroz park. Vi stariji, koji možda već idete negdje dalje sami, možete otići na Internet i pogledati neku digitalnu kartu ili otvoriti aplikaciju na mobitelu. Malo je kompliciranije snalaziti se u prirodu, u šumi ili na planini. Često možemo u vijestima čuti da se netko izgubio na nekoj od naših planina. Kako su se u prostoru snalazili ljudi prije razvoja suvremene tehnologije, digitalnih karata, GPS-a i ostalih čuda?

Pastiri, trgovci, vojnici
To je osobito zanimljivo kada se sjetimo da su postojala kompleksna društva, čiji su pripadnici svakodnevno odlazili relativno daleko u potrazi za hranom. Ili kulture u kojima je bilo jako važno stočarstvo, što podrazumijeva sezonsko premještanje stada u potrazi za pašnjacima. I naravno, razne vojske koje su se kretale velikim udaljenostima i često napadale terene koji im nisu bili dobro poznati. Iz strateških razloga, izrada detaljnih karata je često bila u vojnim rukama, a takve karte državna tajna.

Zanimljivosti
U antici se vjerovalo da češnjak poništava magnetska svojstva magnetita. To vjerovanje je bilo toliko ukorijenjeno, da se kasnije, u doba velikih zemljopisnih otkrića, prenijelo i na iglu kompasa. Mornarima je navodno bilo zabranjeno jesti češnjak, kako njihov dah ne bi ometao rad kompasa.
Magnetski pol Zemlje je na sjeveru, ali nije na Sjevernom polu, odnosno ne poklapa se sa zemljopisnim sjevernim polom. Zbog toga što se više plovi na sjever ili jug, igla kompasa pokazuje sve veći otklon u odnosu na Sjeverni pol.

Rosana Škrgulja

SVEMIR

FOTOGRAFIJE:  NASA/JPL–CALTECH, Wikipedia

Sonda Juno osvojila je Jupiter

Dana 4. srpnja NASA-ina sonda Juno ušla je u Jupiterovu orbitu i počela istraživati najveći planet u Sunčevu sustavu. Jupiter je potpuno drugačiji planet od Zemlje. Oko njega kruži više od 60 različitih mjeseca. Znanstvenici se nadaju da će pomoću sonde Juno bolje upoznati i taj planet i njegovu okolicu.

Sonda Juno, koju na hrvatskom možemo zvati Junona, nosi ime po rimskoj kraljici bogova i Jupiterovoj ženi. Visoka je 20 metara i na svome krovu nosi brojne mjerne instrumente i kameru kojima će iz neposredne blizine proučavati i snimati Jupiter. Sonda je iz američkoga Cape Canaverala lansirana 5. kolovoza 2011. Do Jupitera je putovala pet godina, tijekom kojih je vrijeme preletjela malo manje od tri milijarde kilometara! Predviđeno je da će sonda Juno raditi najmanje jednu godinu.

Znaš li?
Jupiter je istraživalo već osam sonda. Prva sonda letjela je pokraj Jupitera već 1973. godine.

Andrej Guštin

ZOO KUTAK

FOTOGRAFIJE: OGGY, Shutterstock

Životinje koje se znaju braniti
Pozdrav svim čitateljima! U jednom od prošlih brojeva pisali smo o životnom vijeku životinja te zaključili kako je smisao života životinja razmnožavati se odnosno imati potomke. Kako bi u tome uspjeli, moraju odrasti, tražiti ili loviti hranu, hraniti se, pronaći partnera. Međutim, na tom im putu stoje mnoge druge životinje. Neke bi ih napale i potjerale, neke bi ih mogle ozlijediti, a neke bi ih rado i pojele. Zbog svih tih prijetnja koje životinjama stoje na putu preživljavanja, one su smislile vrlo raznovrsne obrambene mehanizme odnosno oblike ponašanja poput boje tijela, otrova i oklopa te mnoge druge – sve kako bi se obranile!

Najbolji primjeri obrane mogu se pronaći u odnosima između grabežljivaca i njihova plijena. Grabežljivci su ovladali mnogim „oružjima“ poput pandža ili otrova, kojima se koriste kako bi svladale svoj plijen, ali i za vlastitu obranu. Životinje koje imaju „ulogu“ plijena neprestano su pod prijetnjom da budu pojedene, stoga su upravo one razvile najraznovrsnije obrambene sustave. Kako se uopće neka životinja u prirodnom svijetu može obraniti? Zapravo, najbolje je rješenje ne doći u doticaj s grabežljivcem, to jest ne biti viđen, a to se može postići skrivanjem ili bojom i oblikom tijela! Ako te grabežljivac ipak pronašao, možeš pobjeći ili ostati i boriti se ili ga zbuniti. Proučimo neke predstavnike našega zoološkoga vrta i njihovu obranu: koji od njih će pobjeći, koji zbuniti neprijatelja, a koji se licem u lice moraju suočiti s grabežljivcem.

Antonio Svorenji

FOTOGRAFIJA MJESECA

FOTOGRAFIJA: Shutterstock

Morski lavovi
su perajari, što znači da umjesto nogu imaju peraje. To su sisavci koji su odlično prilagođeni životu u vodi, a na kopnu se nespretno koprcaju. Najradije se hrane ribom i lignjama.

M.B.