Moj planet – studeni 2015.

ZANIMLJIVOSTI

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock

Plavi princ

Močvarna smeđa žaba

Žapca koji se nakon poljupca pretvori u kraljevića možemo pronaći samo u bajkama. Žapca koji se nakon “poljupca“ oboji u plavu boju možemo susresti i kod nas.
Močvarni smeđi žabac ugrožena je vrsta, a naizgled je poput obične smeđe žabe. Tijekom parenja postaje plave boje, pa ga zbog toga nazivaju i “plavac“.
Lenka Rojs i Mojca Bedjanič (mag. )

NARODI

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock
Na Kamčatki
Kamčatka je gorski poluotok na krajnjem ruskom dalekom istoku. Prema jugu se proteže u Tihi ocean i dijeli Ohotsko i Beringovo more.
Kamčatka ima hladnu kontinentalnu i subarktičku klimu. u blizini mora zime su blaže, a u unutrašnjosti može pasti i do deset metara snijega. Poluotok je ljeti često obavijen morskom maglom; obilne kiše natapaju vulkansko tlo pa je Kamčatka bogata vegetacijom. Nalazi se na Pacifičkom vatrenom prstenu (naziva se i Tihooceanski vatreni pojas) koji okružuje Tihi ocean. To se područje odlikuje snažnim vulkanskim aktivnostima. Na poluotoku postoji oko 30 aktivnih vulkana. Od 1697. godine, kada su ruski istraživači prvi put stupili na Kamčatku, zabilježeno je više od 600 erupcija.
Vlasta Mlakar

DIVLJE ŽIVOTINJE

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock

Divlja svinja
Divlja svinja najbolje se prilagodila poplavama od svih većih sisavaca, a poplavne šume i ritovi
pružaju joj stanište i hranu. Divlja svinja voli vodu i dobro pliva čak u velikim rijekama.
Voli se valjati u blatu i vodi radi osvježenja i rješavanja problema s kožnim parazitima.

Od domaće se svinje razlikuje dugačkim čekinjastim smeđim krznom. Njezinu prisutnost često odaje
intenzivan vonj. Visoka je oko metra, a dugačka 120 – 160 centimetara. Mužjak (vepar) teži i do 300
kilograma, a ženke su i dvostruko lakše. Imaju kratak, na vrhu kitnjast repić od oko 25 centimetara. Najuočljivija je masivna glava s velikim ušima i dugačkom njuškom.  Izvrstan osjet njuha i sluha omogućuju joj ne samo otkrivati hranu nego i locirati opasnost.

Goran Šafarek

ARHEO(B)LOG

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock
Život u ritmu pokreta

U prošlom ste broju saznali da je ples bio oduvijek iznimno važan za našu vrstu. Neki istraživači smatraju da su pojedinci sa smislom za ritam imali veću šansu za preživljavanje jer su se lakše zbližavali s drugim ljudima i imali veći krug dobrih prijatelja i poznanika.

To je bilo osobito bitno u vremenima nužde, poput ratova, velikih promjena vremenskih prilika i seoba, kada ovisimo o pomoći i suradnji s drugima.  (Pa i danas, ako malo bolje razmislite, ples ima jako važnu ulogu u nekim događajima, na primjer na vjenčanjima.)

Sada se dobro zamislite i pokušajte se sjetiti kada ste zadnji put plesali? Ne sjećate se?
Da ste živjeli prije pedesetak godina, sigurno bi točno znali mjesto i vrijeme. A u davnoj prošlosti ples je imao još važnije mjesto u životu svakoga pojedinca i skupine. Vjerski obredi često su uključivali ples, kao i sve bitne radnje za opstanak zajednice. Plesom se obilježavala sjetva, žetva, gradnja kuće, smrt, rođenje… gotovo sve što vam pada na pamet.

Rosana Škrgulja

ZOO KUTAK

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock
Superosjetila
Životinjski svijet pršti raznolikošću. Od minijaturnih kukaca i paučnjaka veličine nekoliko milimetara pa do plavetnih kitova od preko trideset metara, u životinjskom svijetu zbilja možemo pronaći milijune zadivljujućih prilagodba kojih se priroda tijekom evolucije mogla sjetiti. Da bi preživjele i uspjele se razmnožiti, životinje moraju biti sposobne otkriti promjene oko sebe i u sebi. Taj zadatak od životne važnosti životinje postižu zahvaljujući svojim osjetilima.
Sve životinje posjeduju barem jedno osjetilo – ali u pravilu uvijek više njih, pomoću kojih istražuju svijet. Neke vide tek slabe promjene svjetla i sjene ili osjećaju vibracije, promjene u brzini toka vode oko sebe i slično. Neke imaju više osjetila koja rade zajedno i pomažu životinji preživjeti, pronaći hranu ili sklonište. Osim osjetila, brojne životinjske vrste mogu se pohvaliti i drugim posebnim prilagodbama. Neke izvrsno podnose vrućinu, neke hladnoću, a neke mogu tjednima bez hrane. Nekima čak mogu ponovo narasti otrgnuti dijelovi tijela!

Kristijan Sašilo