Moj planet – siječanj 2018.

DIVLJE ŽIVOTINJE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

 

 

 

 

Zašto životinje zimi spavaju?
Zima je zahtjevno godišnje doba pa se pri velikim hladnoćama i u doba pomanjkanja hrane najbolje vidi snalažljivost i prilagodljivost divljih životinja. Toplo zimsko krzno, selidbe u toplije krajeve ili prilagodba jelovnika nisu uvijek dovoljni. Mnoge se životinje prije zime skrivaju u jazbine, pukotine i rovove.

 

 

 

 

 

 

 

 

Najbolji način skladištenja hrane za zimsko doba svakako je u obliku tjelesne masti. Životinje koje pojedu veliku količinu hrane, njezine viškove spremaju u obliku potkožnoga masnoga tkiva koje zimi polako troše. Pravi zimski san spavaju životinje stalne tjelesne temperature (sisavci), dok ribe, gmazovi i vodozemci miruju.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sivi puh odlazi na spavanje u listopadu ili studenome.

 

 

 

 

 

 

 

 

Zmije, gušteri, kornjače, ribe, žabe, daždevnjaci i kukci zimu provode u smirenom, gotovo ukočenom stanju.

 

 

 

 

Urška Galien

 

 

 

 

 

NARODI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

 

 

 

 

Lapi – jedan narod , četiri države
U devedeset različitih zemalja svijeta danas živi više od 370 milijuna različitih starosjedilaca. Tko su europski starosjedioci i koliko ih danas još živi u Europi?

 

 

 

 

 

 

 

 

Europski starosjedioci zovu se Saami, a nama su poznatiji kao Lapi. Oni su najbrojniji starosjedilački narod u Europi. Procjenjuje se da ih ima približno 85 000, od čega 60 000 u Norveškoj, 17 000 u Švedskoj, 6000 u Finskoj i 2000 u Rusiji.

 

 

 

 

 

 

 

Koliko dugo Saami već žive u Laponiji?
Najstarija arheološka istraživanja pokazuju da su obalu Arktičkoga oceana na sjeveru Norveške naseljavali već prije više desetaka tisuća godina.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Jelica Žalig Grce

 

 

 

 

 

ARHEO(B)LOG

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ILUSTRACIJE: SRĐAN IVANKOVIĆ

 

 

 

 

 

Crtice iz neolitika
Danas ćemo doznati neke nove pojedinosti o jednom od najuzbudljivijih razdoblja u ljudskoj povijesti – mlađem kamenom dobu. To je povijesno razdoblje u kojem se počela razvijati civilizacija kakvu poznajemo danas. Ljudi su se počeli naseljavati na jednome mjestu, nastali su prvi gradovi, zemljoradnja i stočarstvo. I, slično današnjici, bilo je to razdoblje velikih klimatskih promjena.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kućna mačka i pšenica
Imate li mačku? Onda trebate znati da su i one „izumljene“ u neolitiku odnosno pripitomljene. Uzgojene žitarice trebalo je čuvati u hangarima, a gdje ima hrane, ima i miševa. Znanstvenici misle da su se mačke u stvari pripitomile same – došle su u ljudska naselja u potrazi za hranom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

S istoka
Uzgoj žitarica i mahunarki, kao i pripitomljavanje životinja, započeli su na Bliskom istoku. Odatle su se ta znanja širila u Europu. Kako? Seobom ljudi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zanimljivosti
Na početku neolitika ljudi su živjeli u zemunicama, kućama koje su ukopane u zemlju. Kasnije su počeli graditi nadzemne kuće, jako dugačke, u kojima je vjerojatno živjela cijela obitelj.

 

 

 

 

 

Rosana Škrgulja

 

 

 

 

 

 

KUĆNI LJUBIMCI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

 

 

 

 

 

 

 

Snijeg i životinje
Zima je vrijeme kad prirodu prekrije bijeli snježni pokrivač. Ljudi to vrijeme uglavnom provode u toplim kućama, a kad izlaze van, odijevaju se i obuvaju toplo. Uživaju i u sanjkanju, skijanju, klizanju i drugim zimskim aktivnostima. A što se događa sa životinjama kad padne snijeg?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pazi na šape!
Mi svoja stopala od snijega štitimo toplim zimskim cipelama, a psi imaju na raspolaganju samo svoje šape. hladnoća, snijeg i sol kojom se zimi posipaju ceste i pločnici mogu štetiti njihovim šapama. Zato svojem dlakavom ljubimcu nakon svake šetnje operi šape vodom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Toplo sklonište za hladne dane
Ako tvoja mačka živi vani, pobrini se da joj i u hladnim mjesecima bude toplo. To možeš učiniti tako da izvan kuće postaviš mačju kućicu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kućica za ptice
Ptice čak i zimi znaju same potražiti hranu. Bez obzira na to, zimi im možemo pomoći tako da u kućicu za ptice stavimo sjemenke, orašaste plodove i voće.

 

 

 

 

Alja Willenpart