Moj planet – lipanj 2019.

KUKCI

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Orhideja na četirima nogama
Žive boje odavno su preplavile mnoga polja i livade. Biljke k sebi prizivaju oprašivače kako bi osigurale nastavak svojega roda. Pri tome se mnoge ne srame i ukrašavaju se predivnim cvijećem koje oprašivači lakše opažaju.

Je li svaki cvijet zbilja cvijet?
Kukcima prijeti opasnost na svakom koraku. No kad se nađu u blizini cvijeća i slatkoga nektara, to ih neodoljivo privuče i više nisu toliko oprezni. Ipak, većina cvijeća nije stvarno opasna. Ali, kad živiš u tropskim šumama jugoistočne Azije, moraš se bojati i orhideja. Može ti se dogoditi da umjesto slasna ručka naletiš na gladnu bogomoljku orhideju.

Oponašatelji
Oponašanje okoline, biljaka ili životinja u životinjskome svijetu nije ništa posebno. Životinje obično oponašaju biljke kako bi se uz njih dobro skrile. Paličnjaci su prilagođeni grančicama i lišću, neki skakavci i leptiri izgledaju poput suhoga lišća. Neke morske životinje izgledaju poput vlati morske trave, među kojima su gotovo nevidljive. Listove bilja oponašaju i neke žabe i gekoni.

Izumiteljica
Bogomoljka orhideja, jedna od cvjetnih bogomoljki koje žive u tropskim predjelima cijeloga svijeta, dodatno si je olakšala hvatanje kukaca. Kukce privlači svojim neobično oblikovanim tijelom, koje nalikuje na cvijet orhideje. Četiri noge kojima hoda raširene su tako da izgledaju poput cvjetnih latica

Maja Berden Zrimec

 

 

ZOO KUTAK

ILUSTRACIJE, FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

 

Ribe

Ovoga puta nećemo letjeti nebeskim visinama, trčati livadama niti se vješati o lijane. Družit ćemo se s najbrojnijim kralježnjacima – sa šarolikim i raznolikim životinjama čije je tijelo prekriveno ljuskama. Ne, nije riječ o zmijama ili gušterima. Duboko udahnite jer zaranjamo i upoznajemo morske i slatkovodne ribe Zagrebačkoga zoološkoga vrta!

Bez brige, za početak ćemo se zadržati u plićaku, u društvu najboljih strijelaca. Ne mislimo na horoskopski znak nego na najbolje strijelce u svijetu riba, ali i šire. Ribe strijelci stanovnici su tropskih rijeka i jezera jugoistočne Azije. Na prvi pogled doimaju se kao najobičnije ribe s nekoliko crnih šara, no svojim se načinom hvatanja plijena razlikuju od ostalih riba.

Ribe strijelci hrane se kukcima, malima i velikima, no veliki je problem što se kukci, jasno, drže podalje od vode. Kako nagovoriti kukca da dođe u vodu? Jako teško! Postoji puno jednostavnije rješenje: oboriti ga s nogu, doslovno. Kako je njihovo stanište tropsko, bilja i raslinja ne nedostaje, i nerijetko je ono bujno oko vode i iznad nje. Na svim tim silnim stabljikama i listovima neizbježno će se naći pokoji kukac. Svojim, za ribe iznimno oštrim vidom riba strijelac odmah će ga zapaziti. Tada uzima točno određenu količinu vode u svoja usta, cilja i pali!

Lov je nešto o čemu se naš sljedeći predstavnik ne treba pretjerano brinuti, zahvaljujući moćnomu oružju kojim je opremljen. Baš poput ribe strijelca, i ovaj predstavnik nastanjuje tropska područja, ali na drugom kraju svijeta. Rijeke u amazonskoj prašumi dom su električne jegulje. Ova zmijolika riba žrtvovala je svoje mišiće kako bi mogla proizvoditi struju.

Ciklidi su velika i šarolika skupina riba, široko poznata u akvaristici. Dolaze u raznim bojama i oblicima, a ističu se posebnom teritorijalnošću, proždrljivošću i neprestanom aktivnošću. Razno stijenje i kamenje te mnoge rupice i pukotine pružaju savršen teritorij za sve.

Antonio Svorenji

 

 

VELIKI KNJIŽEVNICI

ILUSTRACIJE, FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK; WIKI

 

Čudesna putovanja Julesa Vernea
Jules Verne (1828. ‒ 1905.) slavni je francuski pisac kojega se smatra jednim od začetnika znanstvene fantastike. Neki od njegovih poznatih romana su Put u središte Zemlje, 20 000 milja pod morem, Od Zemlje do mjeseca, Put oko svijeta u 80 dana. U svojim je djelima predvidio mnoge tehničke izume koji su danas dio naše svakidašnjice. U gotovo polovici njegovih romana pustolovine se odigravaju na moru. Otkrijmo zašto!

Jules Gabriel Verne rođen je 8. veljače 1828. u Nantesu u Francuskoj kao najstariji sin odvjetnika Pierra i njegove supruge Sophie. Verneova je obitelj živjela na Ile Feydeauu, malom umjetnom otoku u pritoku rijeke Loire. Živeći u lučkom gradu, Verne je u djetinjstvu promatrao brodove koji plove niz rijeku i zamišljao kako njima plovi u nepoznate pustolovine.

Najpoznatiji romani
U romanima Od Zemlje do Mjeseca (1865) i u njegovu nastavku Okrugli mjesec (1870.) Verne opisuje kako nekolicina pustolova organizira lansiranje kapsule s ljudskom posadom iz divovskoga topa sa Zemlje prema Mjesecu. Zbog netočnih proračuna kapsula završi „orbitirajući“ oko Mjeseca. U tom romanu zapanjuju neke od Verneovih točnih pretpostavki, primjerice bestežinsko stanje, ideja da će čovjek jednoga dana sletjeti na Mjesec i svemirski uvjeti općenito.

Dvadeset tisuća milja pod morem (1870.) opisuje putovanja podmornice Nautilus, koju je izgradio i kojom zapovijeda tajanstveni kapetan Nemo. U podmornici se zateknu tri neplanirana putnika pa zajedno doživljavaju mnoga čuda i nevolje.

Znaš li?
Verne je rekao: „Sve što jedan čovjek može zamisliti, drugi ljudi to mogu ostvariti.“

Lara Mikac

 

 

ZDRAVLJE

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

 

Voće
Plivati, veslati, voziti bicikl, planinariti, igrati odbojku na pijesku… itekako je naporno. Voće gasi žeđ, osvježava, jača, vraća snagu. Puno je vode, vitamina i minerala potrebnih za zdravlje i dobar osjećaj. Odlično utječe na rad srca, žila i mišića te regulira probavu i čuva mozak. Među njima su divovski i jako vrući plinoviti planeti, ali i oni slični našoj Zemlji.

Giganti
među ljetnim voćem svakako su lubenice i dinje. Pune su vode i zbog toga prilično teške. Iako zvuče šuplje, kad lupneš po njihovoj kori, one nisu prazne. U njima se nalaze vitamini A i C, kao i voda koja utažuje žeđ. Zahvaljujući njima, iz tijela izbacujemo višak vode.

Iz udaljenih krajeva
Najbolje je uživati u ljetnom voću koje dozrijeva u blizini i na tržnicu dolazi svježe. No, možeš se osvježiti i komadićima manga koji dolazi iz udaljene Azije. Mango je prepun vitamina i minerala. Pun je vlakana koja pomažu probavi.

Znaš li?
U voću možeš pronaći vitamine A, B, C, E.
U grožđu se osim vitamina i minerala nalazi puno korisnih voćnih kiselina i grožđanoga šećera.
Kalij, kalcij, magnezij, fosfor i natrij skriveni su minerali u voću koje je potrebno tijelu.

 

Krištof Dovjak