DINARA – naša najviša planina
FOTOGRAFIJE : Shutterstock
Dinara je visoka planina na granici između Dalmacije i Bosne. Pruža se kroz dvije države: jedan njezin dio nalazi se unutar Republike Hrvatske, a drugi u susjednoj Bosni i Hercegovini. Najviši vrh s hrvatske strane, koji se također zove Dinara, nadvisuje sve ostale planine u Hrvatskoj.
Dinarina veličanstvena jugozapadna stijena najdulja je u Hrvatskoj.
A iz podnožja joj izbijaju dvije velike rijeke: Krka i Cetina.
Što je sve Dinara?
Dinara je ime najvišega planinskoga vrha u Hrvatskoj: visok je 1831 metar.
Dinara je i ime same planine koja se nalazi istočno od Knina i sjeverno od Peručkoga jezera. Dugačka je 20 kilometara, a široka oko 10 kilometara. U širem smislu Dinarom se naziva planinski lanac koji osim planine Dinare nad Kninom obuhvaća i planine Troglav i Kamešnicu. Dug je čak 84 kilometra, i nakon Velebita najduži je planinski masiv u Hrvatskoj.
Najviši hrvatski vrh
Najviši vrh na hrvatskoj strani planine Dinare ujedno je i najviši planinski vrh u cijeloj Hrvatskoj. Sastoji se od dviju glavica podjednake visine. Na jednoj je bijeli geodetski stup, a na drugoj metalni križ.
Vrh se, kao i planina, zove Dinara. Narod ga naziva Sinjal, vjerojatno prema riječi “signal”. Neki misle da je ime dobio po geodetskom stupu s oznakom, “signalom”. Drugi tvrde da su se pastiri na planini i stanovnici u podnožju sporazumijevali signalima, na primjer bljeskajući stakalcima ili ogledalcima.
Majka dviju rijeka
Zbog vapnenačke građe na planini nema tekućica. Sve padaline odmah nestaju u podzemlju, pa u podnožju izbijaju u obliku jakih vrela i rječica. Tako južnim podnožjem teče Krčić i zatim se preko sedrenih barijera ruši u izvor rijeke Krke. Taj se slap – Topoljski buk – ubraja među najljepše u Hrvatskoj.
Na suprotnoj padini rijeka Cetina izvire kao ponornica iz više izvora, “vrila”, koji se sjedinjuju u Peručkom jezeru, odakle Cetina teče do mora kraj Omiša. Veliko vrilo, poznato i kao Glavaš, izgleda poput jezerca. No između bijelih stijena zapravo je ponor dublji od 100 metara.
Znaš li?
I planina iznad ušća rijeke Cetine u more također se zove Dinara. Njezino je puno ime Omiška Dinara – da bi se izbjegla zabuna.
Planinski pašnjaci
Na zaobljenim vrhovima i po sedlima nalaze se planinski pašnjaci na kojima su pastiri nekoć napasali ovce. Stada su mogli čuvati i starci i djeca. Često su čuvali tuđu stoku, a vlasnici ih ne bi plaćali novcem, nego bi im davali određen broj janjaca. Da zaštite stoku od divljih životinja, pastiri bi ih noću utjerivali u vrtače, udubine u krškom reljefu. Čak se ni vuk u njih nije volio spuštati bojeći se da bi mogao upasti u klopku.
Nika Borovac