Dobro, zlo, naopako

Kamo je, kada, kako i zašto nestao Ilija Vilenica, dvadesetogodišnji student iz Dalmatinske zagore?

Radnja najnovijeg romana Ivana Vidića zbiva se krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vremenu bliskom suvremenom, a koje već danas možemo smatrati povijesnim. Glavni junak, naivni mladić iz provincije, već na početku bira fakultet koji je karijerna slijepa ulica; on u grad stiže pred fajrunt jednog poretka. Njegova površinska iskrenost i prostodušnost u opreci je s tamnim stanjima njegove duše; on je osjetljiv i povodljivi lako potpada pod razne utjecaje zavodljivog, ali prilično surovog i malignog okoliša.
Atmosfera sumornih gornjogradskih uličica, Purgeri iz polutame starinskih birtija, fašničke prikaze i bića iz mitoloških šuma miješaju se s demonima iz podsvijesti glavnog junaka. U vremenu kraja socijalizma prosijavaju sudbine ljudi koji kao da žive produženo devetnaesto stoljeće, a odjeci davne prošlosti i gotika gornjogradskih vještica najavljuju opasne godine nesigurne budućnosti. Dekadencija, politička previranja i propast jednog režima preklapaju se s Ilijinom intimnom dramom – seksualna požuda, nekontrolirane strasti i naopaka ljubav rezultiraju bolešću čudnih simptoma, ali i mentalnim rastrojstvom koje prijeti rasapom.

Pisana prepoznatljivim Vidićem stilom, uvijek na razmeđi stvarnog i fantastičnog, krajnje ozbiljnog i urnebesno grotesknog, ta povijesna pustolovina koja je istovremeno i farsa, romantična elegija koja se miješa s podrugljivom popijevkom, na vrhuncu postaje borba za goli život s tajanstvenim mehanizmima vječite noći.

O autoru:

Ivan Vidić rođen je 1966. u Zagrebu. Kazališne komade, filmske scenarije i prozu počeo je pisati još za vrijeme studija na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon završetka studija i sudjelovanja u Domovinskom ratu osnovao je tvrtku za produkciju kazališnih predstava, dokumentarnih filmova i videospotova. U drugoj polovici devedesetih povremeno radi u inozemstvu, snima u Njemačkoj i Francuskoj, a vani mu se izvode i drame – Ospice, Groznica, Život u sjeni banane, Kroz sobe. Drame Bakino srce i Veliki bijeli zec objavljene su u desetak antologijskih izbora najznačajnijih suvremenih hrvatskih i europskih drama. Drame su mu izvođene u svim većim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu.

U drugoj polovici devedesetih i početkom dvijetisućitih često je radio i različite poslove na filmu; bio scenarist na desetak igranih, eksperimentalnih i dokumentarnih filmova. Dosad je napisao više od dvadeset kazališnih komada, a na radiju mu je izvedeno tridesetak radiodrama, adaptacija i proznih djela. Pisac je i dvaju libreta za opere skladatelja Srećka Bradića. Djela su mu prevedena na desetak jezika.

Dosad je objavio sljedeće knjige: Drame (2002.), Gangabanga, roman (2006.), Violator/Ona govori, roman (2007.), Der grosse weisse Hase (2008.), Dolina ruža i druge drame (2011.), Južna država, zbirka priča (2013.), Groupe de soutien/Grdand lepin blanc (2018.), San od tisuću ljeta, zbirka priča (2018.) i Faradayev kavez, roman (2020.).