Bušido: kodeks samuraja

Inazo Nitobe, japanski akademik koji je živio u SAD-u, 1900. godine odlučio je napisati knjigu nakon što ga je američki profesor upitao kako Japanci djeci daju moralnu pouku ako škole ne nude nikakvo vjersko obrazovanje. Inazo je shvatio da odgovor leži u bušidu. Bušido je viteški kodeks moralnih načela kojima su se vodili samuraji: čestitost, hrabrost, dobrohotnost, uljudnost, istinoljubivost, čast i odanost. Pod utjecajem konfucijanizma, šintoizma i zen budizma, Bušido je uz Sun Tzuovo Umijeće ratovanja i Machiavellijeva Princa postao utjecajna knjiga među vojnim i korporativnim čelnicima.

Ovo posebno izdanje uvezeno je tradicionalnom kineskom tehnikom, metodom koja je nastala u periodu dinastije Ming (1368. – 1644.) i koristila se sve do početka 20. st., kada se počela koristiti zapadnjačka tehnika uvezivanja knjiga. Kod tradicionalnog kineskog uvezivanja, listovi papira tiskaju se samo na jednoj strani, a svaki se list presavija napola, s tiskanom stranom prema van. Knjižni blok se tada stavlja između dvije ploče i ušiva kroz probušene rupice uz rubove presavijenog papira.

O autoru:

Rođen 1862., Inazo Nitobe engleski je počeo učiti s devet godina. Studirao je na Poljoprivrednom koledžu u Sapporu, a zatim upisao Carsko sveučilište u Tokiju, 1883. godine, gdje je studirao ekonomiju i englesku književnost. Kasnije je otputovao u Sjedinjene Države, gdje je studirao politologiju i međunarodne odnose na Sveučilištu John Hopkins, a u Njemačkoj je studirao na nekoliko sveučilišta i doktorirao poljoprivrednu ekonomiju. Po povratku u Japan 1891. već je objavljivao knjige na engleskome, kao i na njemačkome. Nitobe je predavao na Poljoprivrednom koledžu u Sapporu od 1891. do 1897., a onda uzeo studijsku godinu. Tijekom tog razdoblja neko je vrijeme obitavao u Kaliforniji i Pensilvaniji, gdje je napisao Bušido: duša Japana, knjigu objavljenu 1900. godine.
Nitobe je bio plodan pisac. Objavio je brojne stručne radove, kao i radove za šire čitateljstvo. Na zapadu je Bušido: duša Japana postao bestseler nakon izbijanja rusko-japanskog rata 1904. – 1905. te je preveden na desetke jezika.