Moj planet – svibanj 2017.

REKORDERI

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock

Kolibrići
Kolibrić je ptica lagana poput male kovanice, a može biti brža od sivoga sokola i gipkija od većine ptica.

Najmanji i najlakši
Kolibrići su najmanje ptice na svijetu. Najveći teže tek 20 grama, a najmanji – bumbarski kolibrići – manje od dva grama! Poput njih, mala su i njihova jaja. Ona najmanja veličine su zrna graška i njih izlegnu u gnijezdu veličine polovice orahove ljuske.

Jedinstveni u gibanju
Kolibrići su najpoznatiji po svojim letačkim sposobnostima. Oni su jedine ptice koje mogu letjeti unatrag i dizati se i spuštati okomito, kao dizalo. Nevjerojatno je i njihovo lebdjenje na mjestu, koje ne može poremetiti čak ni jak vjetar ili snažna kiša.

 
Znaš li?
Kolibrići piju nektar dugačkim jezikom koji mogu ispružiti dvadesetak puta u sekundi i tanji je od flaksa na ribarskom štapu.
Maja Berden Zrimec

ARHEO(B)LOG

Ilustracije: Srđan Ivanković
FOTOGRAFIJE:  Shutterstock

Tetoviranje
Tetoviranje je fenomen proširen u cijelom svijetu. Iako se danas možda povezuje s ljudima koji su skloni kršenju pravila, i mnogi roditelji nisu sretni kada im se dijete tetovira, ima jako dugu povijest. Zašto su se ljudi tetovirali? I zašto se još uvijek tetoviraju? Odgovore ćemo pokušati dati u novom Arheoblogu.

 

Posvuda, oduvijek
Tetoviranje postoji više od pet tisuća godina. Najmanje. U to je razdoblje datirana mumija Ledenoga čovjeka, Ötzija, koja je pronađena potkraj prošloga stoljeća u Austriji i na kojoj je identificirana 61 tetovaža!

Ukras
Neke su tetovaže služile za obilježavanje statusa i pripadnosti osobe. Mumije kulture Pazyryk u Sibiru iz 4. i 3. stoljeća pr. Kr. imaju na tijelu složene tetovirane prikaze: različite simbole i životinje. Za osobu koja je imala najviše tetovaža pretpostavlja se da je bio poglavica.

Zanimljivosti
Tetoviranje je bilo prošireno i u Dalmaciji te na balkanskome području. Iako običaj seže čak u prapovijest, i danas ima ljudi koji su potomci nositelja te tradicije. S turskim osvajanjima naših područja tradicija se preoblikovala, a simboli koji su tetovirani bili su razni oblici križa.

Rosana Škrgulja

PRIRODA

FOTOGRAFIJE:  Goran Šafarek, Shutterstock

Tropske pješčane plaže
Kad odemo na Jadransko more, doći ćemo najčešće na kamenu obalu obrubljenu mirisnom borovom šumom. U malim uvalama naći ćemo malo šljunka, čak i pijeska. No, na nekim drugim plažama, daleko u svijetu, imamo samo pijesak – i to kilometrima. Slika je to rajskih tropskih plaža okruženih palmama. Pođite s nama na put i zagazite bosim nogama po mekom pijesku!

No, da biste se zavalili na takve pješčane plaže, treba daleko otputovati. Nalaze se u tropskome pojasu, oko ekvatora, uz Latinsku Ameriku, Afriku, Aziju i Australiju. To je područje velike topline i svjetskih oceana. s manjim morima poput Karipskoga. To su vruća područja, gdje sunce jako sije i vlada vječno ljeto. Pješčane plaže ondje se često izmjenjuju sa stjenovitim rtovima vulkanskih stijena.

Goran Šafarek

BILJKE

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Zašto mirišu?
Kada bismo napravili popis najljepših stvari koje možemo vidjeti u prirodi, na njemu bi se sigurno našle i cvjetajuće biljke. One nas očaravaju svojim izgledom, a osobito svojim opojnim mirisom. Pogledajmo komu su doista namijenjeni ti mirisi i što biljka njima dobiva.

 

 
Mirisni ili smrdljivi?
Najčešći oprašivači biljaka su kukci, a rjeđe ih oprašuju ptice ili sisavci. Neki su cvjetni mirisi  uobičajeni i mogu privući više vrsta oprašivača, a drugi pak privlače točno određenu vrstu ili skupinu oprašivača. Ljudima su najugodniji slatkasti mirisi cvjetova koje oprašuju pčele ili leptiri.

 

Raznesi moje sjeme!
Osim za oprašivanje, biljke trebaju pomoć i da se raznese njihovo sjeme. Sjeme se prenosi vjetrom, vodom ili im u tome pomažu životinje. Kad neki sočan plod, na primjer jagoda, grožđe ili jabuka, dozrije, on postane sladak, promijeni boju i počne mirisati.

Znaš li?
Ugodne cvjetne mirise ljudi su naučili koristiti već prije nekoliko tisućljeća. Upotrebljavamo ih da bismo namirisali sebe ili svoj dom, hranu i piće…

Tinka Bačič

ZOO KUTAK

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, OGGY

Ekološka riječalica
Veliki ekološki pozdrav svim čitateljima! Sigurno ste već mnogo puta čuli za ekologiju. No, što je točno ekologija i koji je njezin cilj te kako nam ona pomaže u očuvanju životinja i prirode?

Radi lakšeg prepoznavanja važnih, zaštićenih ili ugroženih vrsta životinja, ekologija se poslužila „kišobranima“ i „ključevima“. Tako su neke životinjske vrste nazvane ključnima ili kišobran-vrstama. Ali što to znači? Kako nam kišobran može pomoći u zaštiti divljih životinja?! U sljedećim, ekološki osviještenim redcima, saznajmo kako!

Jedan od najboljih primjera kišobran-vrste nedvojbeno su bengalski tigrovi.

U prijašnjim člancima mogli ste se upoznati s prerijskim psima, ali su oni zbog svoje ključne uloge navratili i u ovaj. Vrsta je poznata po dugim i složenim hodnicima i rupama koje iskopavaju i održavaju i u kojima provode većinu vremena. Njihovi su tunelski sustavi često toliko veliki da u njima, osim prerijskih pasa, skrovište i dom prolaze i mnoge druge životinje.

Osim njih, u zoološkom vrtu možete upoznati i karizmatične vrste, a to su one koje ljudi vole zato što su lijepe, slatke ili toliko pametne i nama bliske da ih želimo zaštititi. Neke od njih su čimpanze, bjeloruki giboni i crveni pande.

Toni Tešija