Moj planet – siječanj 2017.

DIVLJE ŽIVOTINJE

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock, WIKI

Kako se životinje griju zimi?
Životinje se hladnoćama prilagođavaju na različite načine. Njihova tijela se mijenjaju, promjeni se način prehrane i njihovo ponašanje. Svaka životinja se na hladni dio godine prilagođava na više načina jer je to način da preživi zimu i u proljeće ima mladunce.

Ptice imaju paperje i perje
Ptice zimi izgledaju najdeblje. Našušure se, što znači da perje i paperje malo razmaknu, između njih zarobe topli zrak i tako ga zadrže oko svojega tijela. Tako mogu preživjeti i iznimne hladnoće. One ptice koje se oštrim zimama ne mogu prilagoditi, lete u toplije krajeve. Neke odlaze u daleku Afriku, a druge do obala Jadranskoga mora.

Neki zimu prespavaju
U svojim zimskim brlozima zimu prespavaju ježevi, puhovi i svisci, koji prije zimskoga sna nagomilaju potkožnu masnoću i umotaju se u debelo krzno. U našim krajevima medvjedi ne spavaju pravi zimski san jer se gdjekad probude i prošeću. U brlozima životinje nisu same. Lakše podnose hladnoću ako ih se nekoliko stisne i griju jedni druge. Što je zima duža i hladnija, to životinje duže vrijeme miruju.

Urška Galien

ARHEO(B)LOG

 
FOTOGRAFIJA:  Shutterstock
Ilustracija: Srđan Ivanković

Životinjski svijet ledenoga doba
Možete li zamisliti svijet okovan ledom, goleme ledenjake koji se prostiru cijelom sjevernom Europom? I hladne, hladne zime, koje nikako da završe? Pravo ledeno doba? Čini vam se da se takvo što ne može dogoditi? Razmislite još jednom.

Što je ledeno doba?
To je razdoblje u kojem je temperatura na Zemlji jako niska, što dovodi do širenja leda s polova i alpskih glečera. U posljednjem ledenom dobu prosječna temperatura bila je -3 ºC – a danas je     +7 ºC! Ledenih je doba u Zemljinoj prošlosti bilo mnogo, a jedno u stvari još traje! Započelo je prije više od dva milijuna godina, tzv, i imalo je mnogo glacijala/stadijala, interglacijala i interstadijala. Pitate se što je to? Pa, svako ledeno doba ima različita razdoblja, niti jedno nije samo hladno. Postoje razdoblja kada je jako hladno i ledeni se pokrov širi – to su glacijali. Zatim, nakon nekog vremena, počinje biti malo toplije. To se razdoblje zove interglacijal, znači nešto što je između glacijala. Nije baš nešto zamršeno? Pa, još ne znate sve…

Zanimljivosti
Drijas, posljednje zahlađenje u pleistocenu, ime je dobilo po jednom cvijetu.
Četiri glacijacije u Europi – Ginz, Mundel, Riss i Würm – dobile su ime prema rijekama.
Irski sob imao je raspon rogova oko 3,5 metara! K tome, uopće ne spada u istu vrstu sa sobovima – nego s jelenima!

Rosana Škruglja

SPORT

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock, WIKI

Svjetsko prvenstvo u rukometu, Francuska 2017.
U lipanjskome broju pisali smo o nogometnom ludilu i euforiji koja je vladala tijekom EURA 2016. u Francuskoj. Kao što znamo, naši nogometaši nes(p)retno su ispali od kasnijeg europskog prvaka – Portugala. Sedam mjeseci poslije, na istome mjestu (u Francuskoj) održat će se za Hrvate jednako zanimljivo prvenstvo – SP u rukometu, prvenstvo koje ćemo pratiti s jednakim zanimanjem i žarom, nadajući se nastavku niza dobrih rezultata naših rukometaša. Ovaj put u glavnim ulogama bit će Domagoj Duvnjak, Manuel Štrlek, Ivan Čupić, Marko Kopljar, Ivan Stevanović i društvo.

Maskote prvenstva su medvjed Rok i kuna Koolette. Dva lika utjelovljuju vrijednosti rukometa: medvjed Rok snagu i moć, a kuna Koolette agilnost i dinamičnost – atribute koji se duhom uklapaju u krilaticu prvenstva: Fenomenalni rukomet.

 

Hoćemo li osvojiti šestu (6) medalju na svjetskim prvenstvima pratite od 11. do 29. siječnja 2017.

Matija Makek

SVIJET

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock, WIKI

Ande – najduže planine na svijetu
Planine i njihovi vrhovi oduvijek su bile izazov ljudima. Na svijetu postoji nekoliko velikih planinskih lanaca: u Europi to su Alpe, u Aziji moćna Himalaja, a u Južnoj Americi — Ande. Upravo su ove posljednje najduži planinski lanac na svijetu. Protežu se kao kralježnica cijelom dužinom Južne Amerike – čak 7200 kilometara. Ande su golema kolekcija snijegom i ledom okovanih vrhova iznad 5000 metara. Najviši vrh je Aconcagua i uzdiže se 6960 metara nad morem.

Goran Šafarek

ZOO KUTAK

FOTOGRAFIJE:  Shutterstock, WIKI

Pamet u glavu
Znanje je moć! Sigurno ste čuli za ovu izreku, no jeste li ikada malo bolje promislili što sve ona može značiti. Što je uopće znanje i možemo li ga povezati s inteligencijom? Imaju li životinje znanje i inteligenciju? Može li znanje značiti razliku između života i smrti? Dolaze li znanje i inteligencija iz mozga? Ah! Toliko pitanja, ali bez brige, odgovori slijede!

Životinje ne trebaju znati zbrajati, oduzimati ili abecedu, ali ono što one moraju znati i što obuhvaća njihova inteligencija jest kako pronaći hranu, kako pronaći skrovište, koja hrana je otrovna a koja nije, kako uloviti plijen i slično. Neke probleme životinja rješava instinktivno, a za druge je potrebno učenje. Mozak, kao organ, osim što upravlja cijelim tijelom, ima i zadatak učenja. Baš kao i mi, i životinje uče od malih nogu.

Antonio Svorenji

FOTOGRAFIJA MJESECA


FOTOGRAFIJA:  Shutterstock

Vučni psi
Vučni psi snažni su i relativno veliki psi koji mogu vući sanjke po snježnim ili zaleđenim površinama. Imaju puno energije i rade to sa zadovoljstvom. Odlično podnose hladnoću – mogu izdržati čak do 40 °C ispod nule. Na fotografiji su psi pasmine aljaški malamut.

M. B.