Moj planet – prosinac 2017.
DIVLJE ŽIVOTINJE
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Zimski rekorderi
Životinje zimi žive u teškim vremenskim prilikama. Vječni led i debeli snježni pokrivač prisilili su životinje da razviju iznimne osobine. Te su osobine zapravo rekordi jer ih imaju samo životinje koje su uspjele preživjeti u nemilosrdnoj prirodi.
Nevjerojatne udaljenosti
Sjevernoga jelena ili soba (Rangifer tarandus) prepoznajemo po njegovim moćnim rogovima. Tijekom zime, sjeverni jeleni se, zbog pomanjkanja hrane, sele u blažu klimu igličastih šuma. U velikim krdima proputuju veće udaljenosti od bilo kojega drugoga sisavca. Mogu prehodati i oko 5000 kilometara godišnje!
Dvostruki rekorder
Dva rekorda osvaja sjeverni medvjed (Ursus maritimus). Najveća je zvijer na planetu. U prosjeku teži između 400 i 600 kilograma, a neki mogu težiti i do 800 kilograma!
Najdeblje krzno
Iznimna životinja koja također može preživjeti jaku hladnoću je mošusno govedo (Ovibos moschatus). Dobio je ime po snažnome mirisu mošusa.
Znaš li?
Dobro je zaštićena od hladnoće i snježna sova (Nyctea scandiaca). Ima karakteristično, potpuno bijelo gusto perje koje joj prekriva cijelo tijelo, noge, prste, kandže ‒ čak i kljun!
Tina Pavlovič
ARHEO(B)LOG
ILUSTRACIJE: SRĐAN IVANKOVIĆ
Tragom drevnih civilizacija – Maje
Na području koje se naziva Srednja Amerika ili Mezoamerika postojalo je nekoliko indijanskih uljudbâ ili civilizacija koje su svojim tehničkim i vojničkim postignućima bile zanimljive europskim kolonizatorima, ali i kasnijim naraštajima. Jedna od njih bile su Maje, o kojima ćemo saznati malo više.
Tko su bili Maje?
Maje su skupina indijanskih naroda i plemena koja je bila rasprostranjena na području današnjega Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea. U jednom trenutku većina Maja bila je okupljena u svoju državu, koja je na vrhuncu moći bila između 3. i 10. stoljeća.
Zanimljivosti
Neki su brojevi Majama bili sveti; smatralo se da su jako moćni. Na primjer, broj tri je Majama bio iznimno važan jer su smatrali da postoje tri svijeta ‒ naš vidljivi i dva nevidljiva: nebo i podzemlje.
Rosana Škrgulja
ZOO KUTAK
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Živi fosili
Fosili su ostatci živih bića iz davne Zemljine prošlosti, sačuvani u stijeni, ledu ili, na primjer, smoli. No, jeste li ikada čuli za žive fosile? To su životinje koje su toliko uspješne u lovu, skrivanju, razmnožavanju da i danas, gotovo jednako kao i prije mnogo milijuna godina, kroče zemljom, vladaju zrakom ili plivaju morima. Tko su živi fosili našega Zoološkoga vrta i što je njima pomoglo u opstanku, saznajmo u sljedećim redcima.
Započnimo s plahim, skrovitim, brzim i marljivim životinjama. Malene ‒ a u imenu nose slona?! Slonovska rovčica ime je dobila po, pogađate – surli, odnosno dugoj njušci koju može pomicati, baš kao slon surlu.
Krokodili su danas jedni od najpoznatijih primjera živih fosila. Njihova izdržljivost, veličina, vještina lova, zaštita mladih i dugi životni vijek omogućili su im tisućljetna vladanja barama, jezerima i močvarama diljem Zemlje.
Antonio Svorenji
SVIJET BILJAKA
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK; WIKIPEDIA
Cimet – mirisna kora
Cimet je jedan od najstarijih i najpopularnijih začina koje poznajemo. Upotrebljavali su ga još stari Egipćani, Grci, Rimljani i Kinezi. U našim krajevima cimet se upotrebljava prije svega za slastice, a drugdje i u slanim te ljutim jelima.
Rod cimeta pripada velikoj i mirisnoj porodici lovora. Taj plemeniti začin dobiva se od drveća pravoga ili cejlonskoga cimetovca (Cinnamomum zeylanicum).
U prirodi je cimetovac drvo koje može narasti od 10 do 15 metara u visinu. Biljke za dobivanje cimeta uzgajaju se kao grmovi.
Znaš li?
Cimet se preporučuje za ublaživanje probavnih tegoba i jačanje tjelesne otpornosti, a dezinficira i mokraćni sustav.
Tinka Bačič
FOTOGRAFIJA MJESECA
FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK
Sob je rekorder, najveći putnik među kopnenim sisavcima. Zanimljivo je da jelenak koji je navršio tek jedan dan, trči brže od čovjeka. Fotografija je snimljena u Laponiji gdje su sobovi (ili sjeverni jeleni) najčešći pratitelji naroda Saamija (Laponaca).
M. B.