Moj planet – lipanj 2016.

PODVODNI SVIJET

A9RC6A1

FOTOGRAFIJE: Andrej Voje

Praonica
Jeste li se ikada zapitali kako se različite životinje brinu za svoju higijenu? Kako si, na primjer, peru zube? Posjetit ćemo svijet ispod vodene površine i pogledati kako to rade različite grebenske ribe.
Andrej Voje podvodni je fotograf i snimatelj, koji istražuje svijet ispod površine vode već 23 godine. Zbog fotografiranja je počeo roniti, zbog ronjenja je počeo putovati po svijetu, čak u najudaljenije krajeve našeg planeta. Njegova je želja približiti vodeni svijet svima koji se ne usude ili nemaju mogućnost zaroniti u plavetnilo tropskih mora i promatrati podvodni svijet vlastitim očima.

A9R5B7A

Kozice koje čiste
Roneći između koraljnih grebena, između sitnih grančica mekih koralja i ticala morskih vlasulja, često sam primjećivao sitne kozice. Kozice koje čiste brinu se i za ostale dijelove tijela – procijepe od škrga i ljuskavo tijelo, gdje se većim ribama gdjekad nasele različiti paraziti. S obzirom na to da se ribe ne mogu koristiti zubnim četkicama, u pomoć im priskaču kozice za koje je čišćenje ostataka hrane prava gozba. To je razlog zašto se sićušne kozice toliko vesele posjetu svake veće ribe. Korist je uzajamna: veće ribe otplivaju temeljito očišćene, a kozice se nahrane ostatcima hrane.
A9RB4D7

Putujući čisteći servis (morski pas)
Baš poput kozica, i neke vrste riba svoje usluge čišćenja nude drugim većim ribama. Poznate su nam ribe čistači i ribe piloti. Prve se baš poput kozica zadržavaju kod koraljnih grebena, a druge putuju morskim prostranstvima. Tijekom ronjenja u Crvenomu moru često sam promatrao bijeloperajne oceanske morske pse. Morski bi pas doplivao provjeriti što se događa uvijek u društvu crno-bijelih riba pilota. Njima blizina morskih pasa pruža sigurnost od mogućih napadača, a u zamjenu za sigurnost one se brinu za higijenu morskih pasa.

A9R5B7C

Raže i njihova pratnja
Kao i morski psi, i raže imaju svoju pratnju. Najčešće je to par riba koje se raži prilijepe za krila i s njom putuju kroz prostrano oceansko plavetnilo.
A9R5B78

Andrej Voje

ARHEO(B)LOG

A9RAA0C
ILUSTRACIJA:  SRĐAN IVANKOVIĆ
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Zabava u starom Rimu
Napokon završava još jedna školska godina i slijedi najljepše doba godine  ljetni praznici. Sigurno ste planirali svakakve zabavne aktivnosti za ljeto, a danas ćemo naučiti nešto o dokolici i zabavi starih Rimljana.
Praznici
U Rimskom Carstvu, kao i u svakoj civilizaciji, monotoniju svakodnevnoga života prekidale bi različite svečanosti (feriae) i praznični dani. Feriae su svoje podrijetlo imale u davnim vremenima, a bile su zamišljene kao vjerske svetkovine. S vremenom su postale prave pučke svečanosti i bile su prilika da se ljudi malo opuste, provesele i zaborave svakodnevne brige.

A9RAA0E

Terme
Terme su bile mjesto gdje su ljudi išli osvježiti se i okupati se, ali i općenito se baviti sportom. I saznati najnovije vijesti i tračeve! Važan dio slobodnoga vremena bilo je druženje s ljudima, pa možemo reći da se u povijesti gotovo ništa ne mijenja. A nadam se da ćete i vi provesti praznike baš kako treba – u igri, zabavi, sportu i veselju.

Zanimljivosti
Nad djecom koja moraju učiti i za ljetnih vrućina sažalio se rimski pjesnik Marcijal, koji je u jednom svom epigramu molio učitelje da oslobode djecu od lekcija sve do jeseni, dok ne zahladi. Kaže Marcijal da djeca mogu puno naučiti i izvan učionice.

Životinjske kosti, obično astragalne kosti (male kosti stopala), koristile su se za igru i u magijske svrhe tisućama godina, još od kamenoga doba.

I stari su Rimljani imali pomagala za plivanje, koja su bila izrađena od pluta.
Rosana Škrgulja

SPORT

A9RAA14

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
ILUSTRACIJA: WIKI

NOOOOGOOOMEEEEETT!!!

Petak, 10. lipnja 2016. Što vam prvo pada na pamet? Kraj školske godine, naravno. No jeste li znali da na dan kad završavaju školske obveze počinje (uz Olimpijske igre u Rio de Janeiru) najvažniji sportski događaj u godini – Europsko prvenstvo u nogometu, domaćin kojega je Francuska. Siguran sam da svi ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svijetu to dobro znaju, da su navijački rekviziti (šalovi, kape, dresovi…) već spremni i da željno čekaju početak jednomjesečnoga nogometnoga ludila. Siguran sam i da svi znaju da će na EURU 2016. nastupiti i VATRENI predvođeni Modrićem, Rakitićem i  Mandžukićem. U ovom članku moći ćete pročitati mnoge zanimljivosti o nadolazećem prvenstvu, ali i o prvenstvima koja su im prethodila.
EURO 2016.
Ovogodišnje Europsko prvenstvo u nogometu održavat će se treći put u Francuskoj – od 10. lipnja do 10 srpnja. Prvi put nastupit će 24 izborne vrste, a turnir će se odigrati na deset stadiona diljem zemlje.
Maskota prvenstva je Super Victor – dječak koji je dobio supermoći pronašavši čarobni plašt, kopačke i loptu.
A9RAA16

Najveće zvijezde prvenstva bit će portugalska nogometna zvijezda Cristiano Ronaldo, Nijemac Thomas Müller, nadolazeća zvijezda Francuz Paul Pogba, pouzdani Sergio Ramos, naš dirigent Luka Modrić i ekscentrični švedski napadač Zlatan Ibrahimović.

A9RAA1A A9RAA18
Ne zaboravite poduprijeti Vatrene u nastojanju da ponove čudesni uspjeh poput onoga u Francuskoj 1998. kada su osvojili – svjetsku broncu!

Matija Makek

POVIJEST

A9RAA1C

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
ILUSTRACIJA: JAKA VUKOTIČ

 
Sladoled
Kad je prije tri tisuće godina kineski car poželio nešto osvježavajuće, slatko i ledeno, rekao je svojim podanicima da odu u planinu po snijeg. Dvorski bi kuhar u snijeg umiješao voće i mlijeko, gdjekad i vino. Car bi se sa zadovoljstvom osladio takvom poslasticom.

A9RAA1E

Oduvijek su ga voljeli
U sladoledu sličnim slasticama uživali su čak i Židovi, stari Egipćani te antički Grci i Rimljani. U njemu je uživao već kralj Salomon. Aleksandar Veliki na svojim je osvajačkim pohodima često imao cijelu četu «specijalaca» za snijeg. Kleopatra je ledene slastice dijelila s Cezarom. Tiranin i veliki sladokusac Neron bio je lud za ledenom poslasticom s komadićima voća.

A9RAA20

Znaš li?
U 16. stoljeću mongolski su vladari uveli brzu poštu konjanicima koji su na dvor dostavljali snijeg.
Prvi kornet za sladoled izradio je 1896. Talijan Italo Marchiony u New Yorku.
Sladoled na štapiću slučajno je izumio jedanaestogodišnji Frank Eppson iz Kalifornije.

Čašu sa sokom i štapićem za miješanje jedne je hladne večeri ostavio na trijemu. Sok se zamrznuo i Frank se ujutro zasladio sa štapićem soka. Frank Eppson svoj je izum patentirao 1923. godine.

A9RAA22

Krištof Dovjak

ZOO KUTAK

A9RAA24

Dvije stanice na hrvatskom putu svile
Različite tkanine već tisućljećima griju i štite čovječanstvo. Nećemo pretjerati ako kažemo da razvoj do današnje civilizacije dugujemo biljkama pamuka, lana i konoplje te životinjama poput ovce i sićušne gusjenice – dudova svilca (Bombyx mori). Upravo ta malena i neugledna gusjenica proizvodi najčvršće i najcjenjenije prirodno vlakno – svilu.

Danas se ta marljiva gusjenica dudova svilca ne krije samo u radionicama svile nego je svoj dom pronašla i u Zoološkom vrtu u Zagrebu. Put do Zoološkoga vrta pronašla je uz pomoć djelatnika Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a doputovala je iz dalekih Konavla, iz topla doma akademske slikarice Antonije Rusković-Radonić, čuvarice obiteljske tradicije proizvodnje i prerade domaće svile i izrade konavoskoga veza. Gusjenice dudovih svilaca zaslužne su za ostvarenu suradnju između Zoološkoga vrta i Etnografskoga muzeja, iz koje je proizašla želja za zajedničkim projektom u cilju upoznavanja novih naraštaja s tradicijom svilarstva i svilogojstva.

Ivana Kovarik, Antonio Svorenji

FOTOGRAFIJA MJESECA

A9RAA2D

FOTOGRAFIJA: SHUTTERSTOCK

Morski konjic
Vrsta je ribe, iako im uopće nije sličan niti je dobar plivač. Pliva uspravno, a ponekad se repom uhvati za nešto čvrsto zbog odmora. Najzanimljivije je njegovo razmnožavanje. Ženke odlažu jajašca u trbušnu vrećicu mužjaka – i tu njihov udjel u razmnožavanju prestaje. Za leglo se skrbe mužjaci.
I tko je sada tu mama, a tko tata?